Pariški sporazum, globalni klimatski sporazum kojim se nastoji doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, danas je stupio na snagu, priopćili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Riječ je o prvom univerzalnom, pravno obvezujućem globalnom klimatskom sporazumu kojim se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničio na znatno manje od dva stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje
'Danas je značajan dan za cijeli svijet, pa tako i nas u Hrvatskoj, jer svi osjećamo posljedice klimatskih promjena i samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo doprinijeti njihovu ublažavanju i sprečavanju. Pariški sporazum treba nam biti poticaj za to da se čitavo društvo okrene prema niskougljičnom, održivom razvoju i zelenim tehnologijama. Dosadašnje procjene vezane uz niskougljični gospodarski razvoj pokazale su da Hrvatska posjeduje sve preduvjete za snažan iskorak u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i stvaranja zelenih radnih mjesta', istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Iz Ministarstva podsjećaju da je Pariški sporazum usvojilo 195 zemalja na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015. Pariški sporazum ima dugoročni cilj u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u skladu s nastojanjima da se rast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C u odnosu na predindustrijsku razinu te nastavak napora za ograničenje rasta globalne temperature do 1,5°C, povećanje sposobnosti prilagodbe na štetne utjecaje klimatskih promjena i osiguranje protoka financijskih sredstava ka niskim emisijama stakleničkih plinova i razvoja koji ne utječe na klimatske promjene.
Inače, Europska unija i njezine države članice bile su prva velika gospodarstva koja su 6. ožujka 2015. predstavila svoje planirane nacionalne doprinose, kojima se obvezuju na smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine u usporedbi s 1990. Pariškim sporazumom Hrvatska se obvezuje provoditi mjere u okviru EU obveza. Utvrđeno je da će Pariški sporazum stupiti na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka Konvencije na koje otpada najmanje 55 posto procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova ratificira Sporazum.
Europski parlament 4. listopada 2016. odobrio je ratifikaciju Pariškog sporazuma te je time omogućeno njegovo stupanje na snagu na dan 4. studenoga 2016. Paralelno s time države članice Europske unije će svaka pojedinačno ratificirati Pariški sporazum u skladu sa svojim nacionalnim procedurama. Republika Hrvatska kao potpisnica Pariškog sporazuma pokrenula je postupak ratifikacije. Pariški sporazum do sada je ratificiralo 86 država.
