U radu objavljenom u četvrtak u znanstvenom časopisu Science, znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu objasnili su da je umjetni embrij vrlo nalik stvarnome, ali nije izgledno da bi se mogao razviti u zdravi fetus miša. 

Međutim, na svome su otkriću pokazali da umjetni embrij prati model razvoja kao i normalni embrij jer se na  jednak način organiziraju matične stanice.

Voditeljica projekta Magdalena Zernicka-Goetz, profesorica na Odjelu za fiziologiju, razvoj i neuroznanost na Cambridgeu, rekla je da bi uspjeh sa stanicama miša trebao utrti put za sličan rad s ljudskim matičnim stanicama.

To bi znanstvenicima pomoglo da premoste nedostatak ljudskih embrija, a upravo je to glavna zapreka u istraživanju ljudskog embrija. Za sada se ljudski embriji za istraživanja razvijaju iz viška doniranih jajašaca s klinika za fertilitet.

Moguće korištenje matičnih stanica za izradu umjetnih humanih embrija u znanstvene svrhe "omogućilo bi nam proučavanje važnih događaja u kritičnoj fazi ljudskog razvoja, a da pritom ne bismo morali raditi na embrijima", kaže Zernicka-Goetz.

"Spoznaja o tome kako se normalno razvija embrij omogućila bi nam da razumijemo zašto tako često stvari krenu po zlu", objašnjava. 

Prethodni pokušaji razvoja struktura nalik embriju nisu bili uspješni. Ekipa s Cambridgea drži da je razlog tomu što su se pri dosadašnjim eksperimentima stručnjaci koristili jednim tipom matičnih stanica, embrionalim matičnim stanicama, umjesto kombinacijom, a pri ovom su projektu upotrijebljene stanice ESC i ekstraembrionalne trofoblastične matične stanice.

"I jedne i druge počinju razgovarati i organiziraju se u strukturu koja izgleda i ponaša se kao embrij", kaže Zernicka-Goetz.

Rad  kolega s Cambridgea pozdravili su i stručnjaci koji ne sudjeluju u projektu. Dr. Duško Ilić s King's Collegea u Londonu nazvao je otkriće "remekdjelom" i "prekrasno koncipiranom i izvedenom studijom koja pokazuje međuigru različitih stanica u različitim staničnim odjelima u prvim danima razvoja miša".