Znanstvenici su stvorili sintetičke ljudske embrije koristeći matične stanice, u revolucionarnom pomaku koji zaobilazi potrebu za jajašcima ili spermom, piše britanski Guardian. Ove strukture mogle bi pružiti ključni uvid u utjecaj genetskih poremećaja i bioloških uzroka ponovljenih pobačaja, no postavljaju se ozbiljna etička i pravna pitanja budući da subjekti uzgojeni u laboratoriju nisu obuhvaćeni važećim zakonima u većini zemalja
Sintetičke strukture nemaju srce koje kuca ili početke mozga, ali uključuju stanice koje bi obično nastavile formirati posteljicu, žumanjčanu vrećicu i sam embrij. Profesorica Magdalena Żernicka-Goetz sa Sveučilišta Cambridge i Kalifornijskog instituta za tehnologiju opisala je rad u plenarnom obraćanju u srijedu na godišnjem sastanku Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica u Bostonu.
'Možemo stvoriti modele nalik ljudskom embriju reprogramiranjem (embrionalnih matičnih) stanica', rekla je ova ugledna znanstvenica, piše Guardian. Ona je 2017. bila na čelu tima koji je stvorio strukturu nalik embriju miša, a znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu objasnili su tada da je umjetni embrij vrlo nalik stvarnome, ali nije izgledno da bi se mogao razviti u zdravi fetus miša.
vezane vijesti
Međutim, na svome su otkriću pokazali da umjetni embrij prati model razvoja kao i normalni embrij jer se na jednak način organiziraju matične stanice. Zernicka-Goetz tada je rekla da bi uspjeh sa stanicama miša trebao utrti put za sličan rad s ljudskim matičnim stanicama, što bi znanstvenicima pomoglo da premoste nedostatak ljudskih embrija, a upravo je to glavna zapreka u istraživanju ljudskog embrija. Za sada se ljudski embriji za istraživanja razvijaju iz viška doniranih jajašaca s klinika za fertilitet.
Trenutno ne postoje izgledi za kliničku upotrebu sintetskih embrija. Bilo bi protuzakonito ugraditi ih u maternicu i još nije jasno imaju li te strukture potencijal za nastavak sazrijevanja nakon najranijih faza razvoja.
Potpuni detalji najnovijeg rada, iz laboratorija Cambridge-Caltech, tek trebaju biti objavljeni. No, govoreći na konferenciji, Żernicka-Goetz opisala je uzgoj embrija do stupnja transformacije iz kontinuiranog sloja stanica u formiranje različitih staničnih linija. U ovoj fazi embrij još nema kucajuće srce, crijeva ili začetke mozga, ali model je pokazao prisutnost primordijalnih stanica koje su preteče jajne stanice i spermija.
Znanstvenici u Velikoj Britaniji i drugdje već kreću u izradu smjernica za upravljanje radom na sintetičkim embrijima. Nema odgovora na pitanje imaju li te strukture, u teoriji, potencijal da izrastu u živo biće. Sintetski embriji uzgojeni iz mišjih stanica izgledaju gotovo identično prirodnim embrijima, no kada su sađeni u maternice ženki miša, nisu se razvili u žive životinje. U travnju su znanstvenici u Kini stvorili sintetičke embrije iz stanica majmuna i usadili ih u maternice odraslih majmuna, od kojih je nekoliko pokazalo početne znakove trudnoće, ali nijedan se nije nastavio razvijati dulje od nekoliko dana.
