Djevojku su, naime, sedmorica silovatelja prisilila da u vaginu gura novine, dok oni viču: ‘Dublje, dublje!’, da trči gola dok je oni gađaju novčićima, a nakon svega po njoj mokre i tjeraju je da se u toj mokraći valja. Nakon što je žrtva dala sedam iskaza, odvjetnici njezinu priču pokušavaju srušiti tražeći u kojim se detaljima iskazi razlikuju...

Večernji list izvještava da je to jedna od presuda obuhvaćenih istraživanjem ženske udruge B.a.b.e. koje pokazuje u kojim su karakteristikama hrvatska suđenja za slučajeve seksualnog nasilja ispod europskih standarda.

Valja reći da u istraživanju nisu navedena imena sudaca, koje je od sudova tražio Večernji list, na temelju presude Vrhovnog suda. U istraživanju je sudjelovala i odvjetnica Ines Bojić, koja i kao odvjetnica ima iskustva u takvim predmetima, kad je zastupala žrtve.

'U nekim zemljama ograničen je broj iskaza žrtve, sud ne može bezbroj puta zvati žrtvu na sud, kao što to može u nas', ističe.

Kontroverzni splitski sudac Slavko Lozina, koji je imenovan u elitno društvo uskočkih sudaca, primjerice, nije vjerovao iskazu djevojke koju su, kako je to ispričala, silovali dečko i njegov prijatelj, tako da ju je dečko i tukao dok ju je prijatelj silovao, pa su je onda golu izbacili iz automobila.

Žrtva je pred sudom govorila da dečka i dalje voli, da ne želi da budu strogo kažnjeni te da ne može shvatiti što su joj učinili jer je drugi optuženik bio i njezin prijatelj.

Sudac Lozina upravo zbog takvog iskaza ne vjeruje djevojci, a Vrhovni sud njegovu oslobađajuću presudu ukida i vraća na novi postupak, i to, naravno, pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem.

Neke su stvari danas ipak nešto bolje nego prije, pa na nekim sudovima žrtva konačno može dati iskaz video vezom, u nekim sudovima postoje i uredi za žrtve gdje one dobivaju stručnu pomoć. No standardi su još razmjerno niski, a kako je javnost s ovakvih suđenja isključena, to, osim žrtve, ponekad štiti i - suce. Vrlo je važno i koliko postupci traju jer oni predugi mogu završiti i tako da suci protok vremena uzmu kao - olakotnu okolnost za optuženika. To se nedavno dogodilo u četvrtak, kada je zagrebački sudac Marijan Garac direktoru Gramata, 54-godišnjem Josipu Golubaru, koji je 38-godišnjoj P. K., čistačici u svojoj tvrtki, gurao prste u spolovilo, izrekao samo uvjetnu osudu od 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine, što je čak i ispod zakonskog minimuma od godine zatvora u vrijeme počinjenja nedjela. Golubaru je kao olakotno uzeta u obzir neosuđivanost, njegovo držanje pred sudom te činjenica da su od kaznenog djela do presude prošle gotovo četiri godine.

Među suđenjima za silovanja našao se i predmet u kojem je samo glavna rasprava trajala 13 godina!