Savjetnici ističu kako je Biden htio poslati poruku da ruski predsjednik Vladimir Putin svojim djelovanjem poput miješanja u izbore, kibernetskih napada i tretmana prema kritičarima unutar zemlje, izolira Rusiju na međunarodnoj pozornici, piše agencija Reuters.

Ali Biden bi se mogao naći u teškoj situaciji da pokušava zaustaviti slabljenje američko-ruskih odnosa i odvratiti prijetnju nuklearnim sukobom, i istodobno umanjuje njezin značaj, rekli su neki promatrači.

„Vlada želi smanjiti tenzije. Ne vidim da to želi i Putin“, rekao je Tim Morrison, savjetnik za nacionalnu sigurnost tijekom mandata prethodnog predsjednika Donalda Trumpa.

„Jedinu kartu koju on može igrati je ona ometača“, dodao je o ruskom čelniku.

Dužnosnici obiju strana i ranije su umanjivali šanse da će se na prvom sastanku Bidena i Putina dogoditi veliki napredak i bili su u pravu.

Dvojica čelnika ipak su dogovorila nastavak suradnje po pitanju kontrole naoružanja i kibernetske sigurnosti, kao i pronalasku drugih područja za suradnju, što je znak da između dviju sila ipak postoji prostor za poboljšanje odnosa.

Oni su pogoršani već na početku Bidenovog mandata kad je novi američki predsjednik svog ruskog kolegu nazvao „ubojicom“. Time se produbio diplomatski spor koji je rezultirao obostranim povlačenjem veleposlanika iz dviju prijestolnica.

Nastavljajući pristup predsjednika Baracka Obame koji je Rusiju nazvao „regionalnom silom“ nakon što je anektirala Krim 2014. godine, Biden je Rusiju pokušao predstaviti kao državu koja nije izravan suparnik SAD-u, piše Reuters.

Biden: 'Rusija očajnički želi ostati velika sila'

Poslije sastanka s Putinom Biden je rekao da Rusija „očajnički želi ostati velika sila“.

„Rusija je trenutno u veoma, veoma teškom položaju. Pritišće ju Kina“, rekao je uoči polaska na avion za Ženevu, gdje se susret održao, dodavši kako Rusi „ne žele biti znani, kao što su rekli neki kritičari, kao Gornja Volta s nuklearnim naoružanjem“. Biden se usporedio najveću državu na svijetu sa starim, kolonijalističkim nazivom za afričku zemlju Burkinu Faso.

Biden je upozorio i na poteškoće s kojima se nosi rusko gospodarstvo, pa je pozvao Putina da zaustavi prijetnje američki financiranim medijima Slobodna Europa i Radio Liberty, tvrdeći kako se američki poslovnjaci ne osjećaju ugodno u Rusiji.

Matthew Schmidt, profesor na sveučilištu New Haven i stručnjak za Rusiju i euroazijsko područje, smatra kako je Biden pokušao umanjiti Putinovu važnost na svjetskoj pozornici.

„Strategija je jednostavna, provocirati Putina, ali s činjenicama“, kazao je Schmidt. „Reakcija će se dogoditi uvijek, štogod bilo“, dodaje.

Biden se u Ženevi s Putinom sastao u srijedu, nedugo nakon susreta G7 i NATO saveza.

Visoki dužnosnik američke vlade smatra kako je izglednije da će Bidenov pristup Rusiji biti uspješan zbog toga što se s Putinom sastao nakon sastanaka u Bruxellesu i Cardiffu kojima je naglašavao „međunarodni poredak temeljen na pravilima“.

„Dogodilo se čvrsto svrstavanje iza temeljne tvrdnje da svi trebamo braniti taj poredak jer je njegova alternativa zakon džungle i kaosa koji nije ni u čijem interesu“, tvrdi dužnosnik.

Bidena su međutim kod kuće brzo kritizirali što nije uspio blokirati Sjeverni tok 2, plinovod koji će prevoziti taj energent iz Rusije u Njemačku.

Američki republikanski senator Lindsay Graham, česti kritičar Bidena, rekao je kako ga je uznemirilo kad je čuo da je Biden rekao da će Putina smetati kako ga druge države vide.

„Meni je jasno da Putin ne može mariti manje za to kako ga drugi percipiraju i, sasvim iskreno, mislim da bi uživao u reputaciji da se uspješno miješa u unutarnja pitanja drugih država“, zaključio je senator iz Južne Karoline.