Krajnji rok za odlazak stranih trupa iz Afganistana istječe 31. kolovoza. Nakon što su 20 godina zapadne sile prevođene SAD-om uporno pokušavale izgraditi državu temeljenu na demokraciji, vrijeme je za suočavanje s novom realnosti
Na vlast su se vratili talibani, vladari Afganistana i prije 20 godina, tada svrgnuti zbog pružanja utočišta vođi Al Kaide Osami bin Ladenu i drugim odgovornima za terorističke napade na SAD 11. rujna 2001. godine. Današnji talibani nude umiveno lice svojih prethodnika, tvrdeći da su se promijenili.
Talibani su prvi put na čelu Afganistana bili od 1996. do 2001. godine, a vladavinu im je obilježila iznimna svirepost u obračunavanju sa svima koji se nisu slagali ili su prekršili pravila njihovih rigidnih shvaćanja islamske pobožnosti. Žene nisu smjele raditi ili ići u školu, manjine su proganjane, a zabranjeni su bavljenje sportom i slušanje glazbe. Kažnjavanje je često uključivalo kamenovanje, bičevanje, a nerijetka su bila i pogubljenja.
Opća amnestija u praksi
Militanti danas nude nejasna uvjerenja da su se promijenili i tako nastoje ishoditi međunarodno priznanje kao legitimna afganistanska vlast. Za sada su glasnogovornici talibana ponudili opću amnestiju svim svojim neprijateljima, no ipak postoje izvještaji o odmazdama nad ljudima koji su podržavali svrgnutu vladu Ašrafa Ganija ili onima koji su pomagali pripadnicima stranih snaga. Zbog straha od odmazde danima je trajala evakuacija brojnih Afganistanaca koji su surađivali sa strancima. Odlazak velikog broja mladih i školovanih također će predstavljati problem za one koji ostaju.
Talibani su objavili da će djevojčice moći ići u školu i žene na posao (nakon što se trenutni nemiri smire i oni sami priviknu na te činjenice), a novinari ih mogu pozvati na odgovornost. Sve je to u okviru još uvijek nedefiniranih ograničenja unutar šerijatskog zakona, kojim će se ravnati svi stanovnici Islamskog Emirata Afganistana, kako će mu pod talibanima biti službeno ime.
Objavljeno je da će uspostaviti islamski sustav, ali ne i kako će se njime upravljati niti tko će ga voditi. Također je nejasno u kojoj će se mjeri bilo kakvo kretanje prema umjerenosti vođa grupe - od kojih su mnogi proveli godine u izbjeglištvu nakon svrgavanja 2001. - filtrirati naniže u hijerarhiji.
Mnogi stručnjaci upozoravaju, a ti problemi došli su do izražaja proteklih dana, nakon što su preuzeli vlast u Kabulu, da nemaju iskustva u upravljanju. Ti su ljudi proveli proteklih 20 godina boreći se protiv vlasti da bi odjednom promijenili stranu. Velik izazov za talibane bit će upravo osigurati mir jer im je to glavno obećanje s kojim dolaze - da nakon desetljeća rata donose mir. Prijetnja talibanskom poretku već se nazire u vidu Islamske države Horosana, skupine koja je prije koji dan izazvala pokolj na aerodromu u Kabulu, a u zemlji koja je navikla na rat neće biti lagan zadatak natjerati sve da polože oružje.
Ekonomski kolaps
Jedan od jasnih izazova bit će financiranje. Pod svrgnutom vladom inozemna pomoć činila je 75 posto vladinog proračuna i oko 40 posto BDP-a. To je sada na čekanju. SAD je također zamrznuo više od devet milijardi dolara imovine središnje banke nakon što su talibani preuzeli Kabul.
To postavlja SAD i druge strane sile u poziciju da mogu uskratiti financiranje kako bi pritisnule talibane da poštuju prava žena i manjina, no bez doprinosa ekonomskom kolapsu. Talibani su držali velik dio ruralnog Afganistana i prije nedavne ofenzive te su na neki način 'nadvladali vladu' pružajući ograničene usluge i brzu, iako brutalnu, pravdu.