'Lex šerif' je kršeći odredbu Ustava i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi o tome da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela prekršio temeljna ustavna načela: načelo vladavine prava, načelo trodiobe vlasti i njezinog ograničenja Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu samoupravu i načelo ustavnosti i zakonitosti.

Švaljek podsjeća da je tijekom javne rasprave upozoravala da odredba prema kojoj u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio lokalni čelnik, na prijevremene izbore ide samo predstavničko tijelo, dok čelnik ostaje na svojoj poziciji. To je, drži, u suprotnosti  s Ustavom RH koji kaže kako se pravo na samoupravu 'ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela'.

Uz to napominje da Europska povelja o lokalnoj samoupravi, koja je dio pravnog poretka RH, prema kojem je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi 'preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima'.

'Lex šerif', napominje, lokalnim čelnicima omogućuje da predlažući proračun koji u sadržajnom smislu nije prihvatljiv predstavničkom tijelu, uzrokuju njegovo raspuštanje.  

'S obzirom da na temelju osporavanih odredbi „lex šerifa“ lokalni čelnici ne snose nikakvu odgovornost za podneseni prijedlog proračuna, te da su prilikom donošenja proračuna izuzeti od mjera nadzora državne vlasti (razrješenja), evidentno je da im je u postupku donošenja proračuna dana znatno veća moć nego predstavničkom tijelu u čijoj nadležnosti je donošenje proračuna', napominje Švaljek.

Podsjeća da lokalni čelnici tako imaju polugu kojom mogu utjecati na raspuštanje predstavničkog tijela, te da to predstavlja svojevrsnu koncentraciju političke moći u rukama nositelja izvršne vlasti kojom se ugrožava Ustavom zajamčen položaj predstavničkog tijela kao nositelja prava na lokalnu samoupravu.

'Raspuštanje predstavničkog tijela, a bez istovremenog razrješenja lokalnog čelnika i time podjele odgovornosti za nedonošenje temeljnog financijskog akta lokalne zajednice, predstavlja krajnju mjeru nadzora državne vlasti samo u odnosu na predstavničko tijelo, te u međusobnom odnosu predstavničkog tijela i lokalnog čelnika ima za cilj isključivo zaštitu interesa lokalnog čelnika', smatra Švaljek.

Osim toga, mišljenja je da je 'lex šerif' u suprotnosti i s ustavnom odredbom koja propisuje da zakoni stupaju na snagu najranije osmi dan od dana njihove objave, osim ako zbog osobito opravdanih razloga nije drukčije određeno. 'Zakonodavac je naveo da je razlog zbog kojeg je "lex šerif" stupio na snagu prvog dana od dana objave „kako bi se omogućila primjena Zakona u što kraćem vremenu“, što se ne može smatrati osobito opravdanim razlogom niti dostatnim obrazloženjem', zaključila je Švaljek.