Broj građanski i vjerski sklopljenih brakova tijekom 2017. godine gotovo se izjednačio. U tijesnoj većini s 51,6 posto vode oni koji su skloplenji pred oltarom, podaci su Državnog zavoda za statistiku
Prije desetak godina, vjerskih brakova bilo je gotovo dvostruko više - činili su oko dvije trećine svih sklopljenih brakova. Brakovi sklopljeni samo kod matičara činili su većinu 2017. u šest županija dok je takvih brakova već dulji niz godina bilo više od onih crkvenih u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, piše Jutarnji list.
Dok u manjim sredinama mahom pretežu vjerski brakovi, tako je od 127 hrvatskih gradova u njih gotovo pola, točnije 58 građanski brak činio većinu.
vezane vijesti
Konačnih podataka za prošlu godinu o načinu sklapanja brakova još nema, ali prema podacima Ministarstva uprave, u prvih osam mjeseci građanski sklopljeni brakovi su bili češći od onih vjerskih. Građanskih je bilo ukupno 6545, a vjerskih 6168.
Već petu godinu za redom broj razvoda je iznad 6000. Posljednjih deset godina stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova porasla je za 50-ak posto, s 207 na 309. U gotovo 40 posto brakova čiji je razvod okončan 2017. nije bilo uzdržavane djece. U onima u kojima ih je bilo, u gotovo 84 posto slučajeva djeca su nakon razvoda nastavila živjeti s majkom, u 11 posto slučajeva s ocem, a u 4,6 posto slučajeva djeca su dodijeljena na odgoj i skrb oboje roditelja.
Roditelji svakog petog djeteta rođenog 2017. u Hrvatskoj, pak, nisu bili vjenčani, što je dvostruko veći udio od onoga od prije 15-ak godina kada je udio djece rođene izvan braka bio manji od 10 posto.
Iako je broj još nizak, značajno je narastao broj roditelja koji i nakon razvoda zajednički nastavljaju brinuti o djeci, s 2,6 2010. na 4,6 posto u 2017. godini.
Na razini županija, piše Jutarnji list, ogromne su razlike u odlukama sudova, odnosno dogovoru roditelja koji sud po važećem Obiteljskom zakonu odobrava o tome s kim će djeca nastaviti živjeti.
Tako je, primjerice, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji svako četvrto dijete nastavilo živjeti s ocem, dok je u Zadarskoj županiji takvih bilo manje od pet posto. Slično je i s podjelom daljnje brige o djetetu po principu “pola-pola”: zajednički je o djeci nakon razvoda nastavilo brinuti gotovo 14 posto roditelja u Sisačko-moslavačkoj županiji, a tek jedan posto u Virovitičko-podravskoj županiji.
Opuzen je, prema analizi, jedini grad u kojem je sud u više slučajeva odlučio djecu povjeriti ocu nego majci. Tamo su se prema državnoj statistici u 2017 raspala tri braka u kojima su živjela maloljetna djeca od kojih je sud u dva slučaja odlučio da djeca nastave živjeti s ocem, a u jednom s majkom.
