Dvije zemlje dijele nestabilnu granicu koja se proteže oko 900 kilometara, a na jednoj strani nalazi se pakistanska pokrajina Baludžistan te s druge iranska pokrajina Sistan-Baludžistan. S obje strane žive nezadovoljni pripadnici naroda Baludži te teže nezavisnosti.

Obje nacije dugo se bore protiv baludžijskih militanata u nemirnoj regiji duž granice. No dok dvije zemlje dijele zajedničkog separatističkog neprijatelja, vrlo je neobično to što obje ciljaju militante na tlu one druge, i to bez dogovora sa susjedom.

Najnoviji udari dolaze u trenutku u kojem iranski saveznici i posrednici (proxyji) na Bliskom istoku pokreću napade na izraelske snage i njihove saveznike u pozadini rata u Gazi.

Što se dogodilo u Iranu i Pakistanu?

Sve je počelo u utorak, kada je Iran izveo udare na pakistansku pokrajinu Baludžistan - ubivši dvoje djece i ranivši nekoliko drugih, prema pakistanskim vlastima. Iran je tvrdio da je 'gađao samo iranske teroriste na tlu Pakistana' i da pakistanski državljani nisu bili meta.

Napad je izazvao bijes u Pakistanu te je nazvan 'neopisivim kršenjem međunarodnog prava i duha bilateralnih odnosa između Pakistana i Irana'.

Iran tvrdi da je gađao uporišta sunitske militantne skupine Džaiš al Adl. Ta separatistička militantna grupa djeluje s obje strane iransko-pakistanske granice te je i ranije preuzimala odgovornost za napade na iranske ciljeve, a bori se za neovisnost Baludžistana.

Pakistan, zemlja koja posjeduje nuklearno oružje, većinom je sunitska - što je dominantna grana islama - dok je Iran većinom šijitski. Pakistanci su uzvratili dva dana kasnije onim što je nazvano 'nizom visokokoordiniranih, specifično ciljanih i preciznih vojnih napada' na nekoliko navodnih separatističkih skrovišta u Sistanu i Baludžistanu. Udar je izveden čak oko 80 kilometara duboko u Iranu.

Iz Pakistana navode da je nekoliko militanata ubijeno dok iranske vlasti tvrde da je u nizu eksplozija poginulo najmanje sedam ljudi - tri žene i četvero djece. Zemlje se međusobno optužuju da separatističkim borcima pružaju utočište.

Zašto se eskalacija događa sada?

Borba Pakistana i Irana protiv separatista koji djeluju s obje strane granice nije nova jer su se ondje redovito događali smrtonosni sukobi. Samo prošlog mjeseca Iran je optužio militante iz Džaiš al Adla za napad na policijsku postaju u Sistan-Baludžistanu, koji je rezultirao smrću 11 iranskih policajaca.

Međutim ono što je vrlo neobično, piše CNN, jest volja obje strane da gađaju mete preko tih granica, a da prethodno ne obavijeste jedna drugu. I sve se to događa u pozadini izraelskog bombardiranja Gaze, a koje je ostavilo posljedice u cijeloj regiji.

Veći regionalni sukob možda je ohrabrio Iran da bude proaktivniji u progonu ciljeva izvan svojih granica, smatraju stručnjaci – pogotovo dok Sjedinjene Države hodaju po žici između deeskalacije neprijateljstava i korištenja svoje vojne moći da bi odvratile daljnje poteze Irana.

Dan prije napada u Pakistanu, Iran je lansirao balističke projektile na Irak i Siriju, tvrdeći da ciljaju špijunsku bazu izraelskih snaga i 'protuiranskih terorističkih skupina'.

U međuvremenu se nastavljaju teške borbe između Izraela i moćne skupine Hezbolah u Libanonu, koju podržava Iran, a SAD se bori protiv jemenskih hutista, koje također podupire Iran, zato što napadaju brodove u Crvenom moru kao osvetu za izraelski napad na Gazu.

Dodao je da dominantna pozicija Irana na Bliskom istoku, za razliku od nacija opterećenih sukobima, poput Jemena i Sirije, znači da imaju koristi od regionalne nestabilnosti i 'popunjavanja vakuuma moći'. A aktivnosti Irana sada služe postizanju nekoliko glavnih ciljeva, što uključuje osnaživanje Palestinaca i suprotstavljanje američkom utjecaju na Bliskom istoku.

Što je s Baludžima?

Narod Baludži živi tamo gdje se susreću Pakistan, Afganistan i Iran. Godinama pokazuju žestoku težnju prema neovisnosti i uvijek se bune zbog toga što njima vladaju i Islamabad i Teheran. Često su zbog toga izbijale i pobune na poroznom pograničnom području.

Regija u kojoj žive bogata je prirodnim resursima, ali baludžijski separatisti žale se da njihovi ljudi imaju malo koristi od toga. Štoviše, navodi se da imaju najgore životne uvjete i da su najsiromašniji u regiji.

Baludžistan je najveća pakistanska pokrajina po površini, a svjedoči nizu smrtonosnih napada posljednjih godina, potaknutih desetljećima dugom pobunom separatista koji zahtijevaju neovisnost te su gnjevni zbog, kako kažu, državnog monopola i eksploatacije minerala u regiji.

Iran se suočava s dugom poviješću pobuna kurdske, arapske i baludžijske manjine.

Džaiš al Adl samo je jedna od mnogih separatističkih skupina koje djeluju u Iranu. Izvorno je bila dio veće sunitske militantne skupine koja se raspala nakon što je njezinog vođu pogubio Iran 2010. godine. SAD je smatra terorističkom organizacijom.

Grupa često cilja na iransko sigurnosno osoblje, vladine dužnosnike i šijitske civile.

Godine 2015. preuzela je odgovornost za napad u kojem je ubijeno osam iranskih graničara, a militanti su navodno prešli u Iran iz Pakistana, dok je 2019. preuzela odgovornost za samoubilački bombaški napad koji je pogodio autobus s pripadnicima iranske vojske, ubivši najmanje 23 osobe u Sistan-Baludžistanu.

U srijedu, dan nakon iranskih napada na Pakistan, Džaiš al Adl preuzeo je odgovornost za napad na iransko vojno vozilo u Sistan-Baludžistanu.

Što je sljedeće?

Iranski napadi u utorak izazvali su diplomatsku svađu, a Pakistan je opozvao svog veleposlanika iz Irana i obustavio sve posjete na visokoj razini. Nakon pakistanskih udara, Iran je u četvrtak zatražio objašnjenje, izvijestio je Tasmin.

Indija je na to izjavila da ima 'nultu toleranciju prema terorizmu' te da je napad 'stvar između Irana i Pakistana', a Kina je pozvala obje nacije na suzdržanost i izbjegavanje daljnje eskalacije napetosti te se ponudila kao medijator.

U srijedu je glasnogovornik američkog State Departmenta Matt Miller rekao da Washington radi na sprječavanju izbijanja sukoba punih razmjera.

'Vidjeli smo da Iran krši suverene granice triju svojih susjeda u samo nekoliko proteklih dana', rekao je, misleći na Pakistan, Irak i Siriju. Na pitanje o potencijalu Pakistana – dugogodišnjeg američkog saveznika – da uzvrati Iranu, Miller je rekao: 'Nadamo se da je to pitanje koje se može riješiti mirnim putem.'

Naknadni napad Pakistana na iransko tlo pokazuje da je odlučio odgovoriti s nekoliko diplomatskih fraza.

Međutim nije jasno hoće li se ili Iran ili Pakistan htjeti upustiti u potpuni sukob protiv separatističkih skupina, a koje obje zemlje smatraju neprijateljima. Obje strane su nakon svojih napada dale izjave koje su nagovijestile želju da situacija ne eskalira.

Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je Iran 'bratskom zemljom' i naglasilo potrebu 'pronalaženja zajedničkih rješenja'.

Ponovio je to iranski ministar vanjskih poslova, nazvavši Pakistan 'prijateljskom zemljom' ranije ovog tjedna te dodavši da su njihovi udari proporcionalni i usmjereni samo na militante.