'Naš je prijedlog da bi se u idućih godinu dana minus na tekućim računima građana morao smanjiti na najviše jednu plaću, a da se sve ostalo mora regulirati kroz redovni bankarski ugovor. Kod minusa na tekućim računima imamo jednostrane odluke banaka, koje same odlučuju kada će kome smanjiti ili povećati minus, a mi smatramo da to ne smije biti jednostrani akt nego dogovor", izjavio je novinarima Linić, koji je u Bruxellesu sudjelovao kao promatrač na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije.

Linić kaže kako će inzistirati da sve što prelazi visinu jedne plaće mora biti stvar dogovora o kreditnom aranžmanu, o potrošačkom kreditu između banke i građana i onda se mora znati rok i veličina otplate.

Ministar financija nada se da će takav prijedlog prihvatiti i Hrvatski sabor koji će raspravljati o prijedlogu zakonskih izmjena.

Potvrdio je kako se razmatra i mogućnost ograničavanja visine kamata na stambene kredite.

"Pokušavamo zajedno s bankarskim sustavom i s Hrvatskom narodnom bankom vidjeti možemo li na neki način ograničiti kamate na stambene kredite jer su to dugoročni krediti. S obzirom na golema opterećenja građana pokušavamo tu pronaći rješenje, vezati se uz neku referentnu kamatu", rekao je Linić.

Ministarstvo financija je u drugoj polovici veljače objavilo da izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju namjerava uvesti ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne bi smjelo prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun unazad šest mjeseci.

Iz Ministarstva su tada objavili kako time žele spriječiti prekomjerno, skupo zaduživanje građana.

Također su najavili kako će izmjenama predložili uvođenje mogućnosti da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na te kredite, čime bi im se dao poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope.