Uragan Harvey bio je samo jedan od četiri glavna uragana koji su 2017. izazvali kaos na američkom tlu; jedna od ekonomski najskupljih tropskih oluja u povijesti, osim što je odnijela 107 ljudskih života, prouzročila je štetu od čak 67 milijardi dolara.

Istraživanje koje su predvodili znanstvenici i ekonomisti iz Novog Zelanda i Kalifornije razvija nov način kombiniranja klimatskih znanosti s ekonomijom prirodnih katastrofa.

'Tek su nedavno znanstvenici uspjeli kvantificirati koliko su oluje, suše ili toplinski valovi uobičajeno vrijeme, a koliko nastaju zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem', kaže glavni autor studije, profesor Dave Frame sa Sveučilišta Victoria iz Wellingtona.

'Kombiniramo ovu vrstu znanosti o atribuciji događaja s procjenama štete povezanih s uraganom Harvey', kaže prof. Frame. 'Naša metoda kombinira ekonomske podatke o troškovima katastrofa s informacijama o tome kako se mijenjaju izgledi za događaj poput ekstremnih kiša ili suše s klimatskim promjenama.'

Nedavno istraživanje američke EPA-e procijenilo je da se možda deset posto globalnih troškova klimatskih promjena događa u SAD-u. Ekonomski modeli na kojima se temelji društvena cijena emisije ugljika sugeriraju globalne troškove oko 210 milijardi dolara po svakom Celzijevom stupnju iznad predindustrijske razine. Ako se to zbroji, trenutni očekivani troškovi klimatskih promjena za cijeli SAD iznosit će oko 21 milijarde dolara godišnje. A to je daleko manje od 67 milijardi dolara, koliko su iznosili gubici zbog uragana Harvey.

'Istraživanje pokazuje vrlo velike razlike između našeg pristupa koji se temelji na atribuciji i onoga koji proizlazi iz konvencionalnih ekonomskih modela klimatskih promjena', rekao je profesor Ilan Noy sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu. 'Prilično smo sigurni da ti konvencionalni modeli – integrirani modeli procjene ili IAM-ovi – jako podcjenjuju troškove klimatskih promjena.'

Ti modeli, smatra Noy, razmatraju samo neke troškove globalnog zagrijavanja, ne uzimajući u obzir ekstremna vremenska događanja, načine na koji se nanosi većina štete i koje klimatske promjene čine češćim. Jednostavno, procjene su drastično preniske jer su 'jako neosjetljive na ekstremne vremenske događaje'.

'Mislimo da će ovo istraživanje biti od posebne vrijednosti za organizacije poput središnjih banaka, riznica te financijskih organizacija i investitora koji razmišljaju o procjeni rizika od klimatskih promjena', rekao je dr. Michael Wehner iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley.

Novi rad temelji se na petnaest godina kvantificiranja ljudskog utjecaja na štetne ekstremne događaje.

'Ovo je istraživanje logičan vrhunac znanosti o atribuciji događaja i potvrđuje da ukupni troškovi ljudskog utjecaja na klimu već premašuju procjene neto troškova tradicionalnih modela integrirane procjene', rekao je profesor Myles Allen s Oxforda. On je još 2003. predložio da se podaci o utjecaju ljudi na ekstremne vremenske prilike počnu koristiti prilikom mjerenje emisija odgovornih za nastalu štetu.

'Pripisivanje događaja mlada je i brzorastuća grana klimatskih znanosti', kaže dr. Suzanne Rosier iz NIWA-e. 'Rezultati su indikativni, a ne konačni, ali pomoću njih moći ćemo kvantificirati ekonomske i društvene učinke ekstremnih događaja, kao i ljudski otisak na ekstremnim događajima. To će nam omogućiti da razvijemo cjelovitiju sliku troškova koji se mogu pripisati klimatskim promjenama.'

Frame je rekao da je istraživanje koje su proveli on i njegove kolege imalo cilj 'pomoći donositeljima odluka da imaju šire, dublje i točnije razumijevanje učinaka klimatskih promjena na ekonomiju'.

Istraživački rad 'Ekonomski troškovi uragana Harvey koji se mogu pripisati klimatskim promjenama' objavljen je u časopisu Climatic Change.