Jezikoslovac, dr. Marko Alerić u izjavi za tportal ističe da je etimologija riječi uhljebiti vrlo jednostavna: u-hljeb-i-ti.

'Glagol uhljebiti ima značenje 'osigurati sebi ili kome drugome posao ili zaradu' bez obzira na sposobnosti. U hrvatskom jeziku nema nikakve zapreke za upotrebu glagola uhljebiti u govorenom i pisanom tekstu u navedenom značenju', kaže Alerić.

Korijen riječi uhljebiti/uhljeb je riječ hljeb (praslavenski i staroslavenski xlěbъ), a ona je prodrla u sve slavenske jezike. Jezikoslovka, dr. Nives Opačić i sama primjećuje 'kako se hljeb u značenju kruha u Hrvatskoj najčešće smatra srbizmom, pa ne manjka poluinteligenata koji će vas rado – a neopravdano – 'poučiti' da se u hrvatskom jeziku kaže samo kruh.'

Hljeb danas u hrvatskom jeziku znači određenu veličinu kruha (štruca, vekna, glava kruha), a ponegdje i okrugao oblik kruha. 'No kad bi bilo tako, kad hljeb ne bi bio i hrvatska riječ u značenju kruha, kako bismo razumjeli stihove Ivana Mažuranića, pjesnika kojemu nitko ne može odreći njegovo hrvatstvo – bio je i hrvatski ban, narodnjak, pučanin: 'Mili Bože, što je raja kriva? ... Kriva je što je živa / A neima što Turčinu treba: / Žuta zlata i bijela hljeba.' Ili: 'Hljeba, hljeba, gospodaru! / Ne vidjesmo davno hljeba!' Ili: 'Čekaj, krstu, dokle s neba / Noć večeras pane tiha, / Pečenja ću mješte hljeba!' Mažuranić je, dakako, znao i za riječ kruh: 'Otkud zlato, koji ruha neima? Otkud zlato, koji kruha neima?' Dakle sigurno je da Mažuranić, upotrijebivši hljeb, nije mislio samo na štrucu i sl.', naglašava dr. Opačić.

Hljeb ćemo pronaći i u religioznoj poemi hrvatskog baroknog pjesnika Ivana Gundulića 'Suze sina razmetnoga': 'Koliko najamnika u oca mojega imaju hljeba i suviše, a ja umirem od gladi.'

Ne može ukrušnik zamijeniti uhljeba

S namjerom da se našali s jezičnim čistuncima na društvenim mrežama, profesor Pravnog fakulteta, dr. Ivan Koprić prošlog ljeta prvi je ponudio alternativno jezično rješenje ukrušnik za politički pojam uhljeb. Na svojem profilu na Twitteru definirao ju je ovako: 'Ukrušnik, onaj kojem je netko omogućio dobar, lagan kruh jesti (uhljeb, uhljebnik). Od kruh (hljeb).' Rasprava o zamjeni riječi uhljeb riječju ukrušnik/ukrušnjak povela se ovih dana i među hrvatskim intelektualcima na Facebooku.

Dr. Alerić upozorava da ukrušnik i ukrušnjak nisu zabilježeni u rječniku hrvatskog standardnog jezika, a glagol uhljebiti jest.

Jezikoslovka Opačić kaže da su ovakve rasprave besmislene jer u slučaju kuha i hljeba nije riječ o tautologiji - hljeb označava štrucu, određenu veličinu kruha - pa bi zamjena riječi uhljebiti riječju ukrušiti bila 'izvan pameti'.

'Slušala sam jednom u tramvaju kako netko uvjerava čovjeka da se ne može više zvati Krsto jer to dolazi od srpskog 'krst', nego da se mora sada zvati Križo. Takva je i ova situacija s uhljebima i ukrušnicima', zaključuje Opačić.

Nakon što smo razriješili jezične nedoumice oko hljeba i uhljeba ostaje nam samo da se domislimo kako ćemo do više hljeba pored tolikih uhljeba.