Ovih dana u Danskoj je stupila na snagu odredba o zabrani pokrivanja lica na javnim mjestima, čime se ta članica Europske unije pridružila mnogobrojnim zemljama Starog kontinenta koje su ranije zabranile muslimanska pokrivala za žene
Žene koje u Danskoj odbiju skinuti svoje pokrivalo za lice morat će platiti tisuću danskih kruna, približno jednako toliko kuna, što je izazvalo sporadične prosvjede muslimanki u toj skandinavskoj zemlji.
Danska policija pojasnila je što će se smatrati pokrivenim licem, pa je tako priopćila kako se pokrivenom smatra osoba kojoj se ne može vidjeti lice. Na policijskoj patroli je pak da procijeni može li interpretirati izraz lica te osobe ili ne pa će taj kriterij biti jedini u odluci radi li se o kršenju zakona.
Žene koje slijede konzervativnu islamsku tradiciju moći će biti pokrivene u privatnim prostorima, u privatnom vozilu i, naravno, na vjerskim događajima u vjerskim objektima. No na putu do njih, u javnom transportu, na ulicama, morat će poštovati zakon - lice mora biti vidljivo.
Već godinama se u europskim zemljama s velikim postotkom muslimana diskutira o zabranama pojedinih odjevnih predmeta muslimanki. Rasprave se uglavnom vode oko burke, tkanine koja potpuno prekriva lice i tijelo žene. Jedini je prorez ostavljen za oči, no i on je često prekriven mrežicom.
Upravo su burke zabranjene u mnogim europskim zemljama, a Njemačka će se, ako zakon stupi na snagu, među posljednjima ukrcati na vlak potpune zabrane takvog pokrivala. Naime, burka, tj. potpuno prekrivanje lica, već je zabranjena u Italiji, Austriji, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, dok je u Njemačkoj na snazi djelomična zabrana.
>>> ISIL zabranio burke u sjevernom Iraku, ali iz pragmatičnih razloga
Francuska je prva europska zemlja koja je muslimankama zabranila pokrivanje u javnosti. Zakon je u primjeni od travnja 2011. godine, dok je u srpnju prošle godine Europski sud za ljudska prava potvrdio zabranu nošenja islamskog vela u javnosti u Kraljevini Belgiji. U Republici Austriji je pokrivanje zabranjeno od listopada iste godine.
Njemački zastupnici su pak u travnju prošle godine donijeli zakon o djelomičnoj zabrani pokrivanja u nekim prigodama, po kojemu djelatnice javnih službi moraju na poslu imati otkriveno lice, a osobe kojima je lice pokriveno moraju ga otkriti prilikom provjere identiteta.
U Hrvatskoj nema njene zabrane, no želite li dobiti dokumente, lice vam na fotografiji mora biti vidljivo od čela do brade.
Blaža varijanta burke je nikab. Riječ je o velu za lice s prorezom za oči, a uz njega se nosi marama. On je također zabranjen u zemljama koje zabranjuju burku jer i on gotovo u potpunosti prekriva lice.
Light verzija muslimanskih pokrivala je hidžab. Riječ je o marami koja prekriva vrat i kosu, a lice ostaje izloženo pogledima.
Manje poznata varijanta je al almira. Ona se pak sastoji od uske kape i marame prebačene preko nje.
Buru je u Francuskoj pak izazvalo pitanje zabrane nošenja burkinija, odnosno kupaćeg kostima koji prekriva veći dio tijela. Nakon terorističkog napada u Nici ove godine gradonačelnik susjednog Cannesa zabranio je kupanje u burkiniju.
>>> Dok Europa zabranjuje burku, u Hrvatskoj nema brige
Prema informacijama kojima raspolaže tportal, a koje je dobio od islamskih predstavnika u Hrvatskoj, kod nas nema žena koje nose burku.
Neke muslimanke u Hrvatskoj tradicionalno nose hidžab. Prije nekoliko godina veliku medijsku pažnju privuklo je odbijanje PU istarske da mladoj djevojci u Puli, koja je inzistirala na fotografiji s hidžabom, izda vozačku dozvolu.
Danas se tako nešto ne može dogoditi jer je uz pripadajući pravilnik MUP precizirao kako trebaju izgledati fotografije za e-dokumente.