Uz Hrvatsku, u potpunosti bez ruskoga plina zasad su ostale Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska i Turska. Bugarska je priopćila da ima zaliha plina za još nekoliko dana, dok su grčke i turske vlasti umirile svoju javnost objavivši da imaju sasvim dovoljno rezervi plina.

Austrija prima samo 10 posto ruskog plina, ali ta zemlja ima i alternativne izvore nabave toga energenta. Istovjetna je situacija u Sloveniji. Poljskoj stiže samo 15 posto uobičajenih količina plina iz Rusije, Italiji 20 posto, a Slovačkoj 30 posto.

Italija je objavila da će se okrenuti drugim izvorima nabave plina, a Slovačka je priopćila kako je spremna proglasiti izvanredno stanje, što znači da će samo kućanstva imati dovoljno plina, a ostali će se potrošači morati pripremiti na redukcije.

U Mađarskoj je dotok ruskog plina smanjen za 27, a u BiH za 25 posto.

Gazprom je danas priopćio kako je Ukrajina u ponoć zatvorila tri od četiri svoja plinovoda preko kojih ruski plin putuje do Europe. Zato se količina ruskog plina u zemljama EU-a u utorak smanjila za dvije trećine. Europa iz Rusije nabavlja četvrtinu svojih potreba za plinom, od toga 80 posto preko Ukrajine.

U ukrajinskom državnom poduzeću Naftogazu kažu da su tri plinovoda zatvorena jer je Gazprom smanjio tranzit plina.

Smanjenje isporuka je u ponedjeljak šefu Gazproma Alekseju Milleru odobrio ruski premijer Vladimir Putin

Rusija je 1. siječnja prekinula dostavu plina Ukrajini zbog duga i nove cijene plina za 2009. Rusija isporučuje Europi 40 posto od sveukupne količine uvezenog plina koji gotovo u cijelosti prolazi Ukrajinom.

Moskva i Kijev razmjenjuju optužbe i uvrede. Rusija tvrdi da je Ukrajina "ukrala" dio ruskog plina namijenjenog Europi dok Ukrajina osuđuje "pretjerane cijene" koje traži Moskva.

Ovaj sukob potpiruje bojazni od ponavljanja scenarija iz 2006. godine kada je ukrajinsko-ruski spor oko plina ozbiljno poremetio opskrbu plinom u više europskih zemalja.