GUBITAK KULTURNOG NASLJEĐA

Sve više jezika na rubu izumiranja

24.08.2013 u 13:01

Bionic
Reading

Prema procjeni UNESCO-a, do 2100. mogla bi nestati skoro polovica od 6700 jezika koliko ih se danas govori na Zemlji. Institut za ugrožene jezike tvrdi, pak, da svaka dva tjedna izumire novi jezik

S izumiranjem jezika ne nestaje samo vokabular ili sintaksa određene jezične skupine, već i čitavo kulturološko nasljeđe sadržano u njemu. Tako se u slučaju jezika domorodačkih skupina nepovratno gubi znanje o prirodi koje se tisućljećima prikupljalo, primjerice, o iscjeliteljskim svojstvima biljaka ili o navikama životinjskih skupina. To je, primjerice, bio slučaj s jezikom bo s Andamanskog otočja. Kada je 2010. preminuo posljednji govornik jezika, izgubljeno je 70.000 godina povijesti od prvih doseljenika Na otočje iz Afrike. Iako se danas nominalno jako cijeni drevna kultura sadržana u mahom plemenskim jezicima, stoljeća nasilnog nametanja službenih jezika država neminovno su ostavila svoj trag.

Business Insider napravio je popis deset najugroženijih jezika na svijetu.
U 18. stoljeću u Australiji se govorilo i do 250 jezika među aboridžinskim stanovništvom. Do danas ih je više od polovice nestalo, a najugroženiji aboridžinski jezici su amurdag sa samo jednim živućim govornikom te magati ke koji broji tri govornika.

U Latinskoj Americi španjolski i portugalski polako su istiskivali jezike domaćeg stanovništva. Tako među narodom Kallawaya u Andama u Boliviji, koji su poznati iscjelitelji još od vremena Inka, postoji samo još stotinjak izvornih govornika koji čuvaju znanje o blagotvornim svojstvima biljaka. Jezik chipaya kojim se također govori u južnom gorju Bolivije polako se povlači pred španjolskim, a broji se oko 1000 do 1500 govornika.

U Oregonu pak dvaput tjedno u školama uče djecu jezik siletz dee-ni u nastojanju da se sačuva taj drevni jezik s obala Pacifika. Oklahoma je država u SAD-u s najvećim brojem jezika starosjedilaca. Jezik plemena Yuchi ugrožen je još od početka prošlog stoljeća kada se počelo sustavno kažnjavati sve one koji ne govore tečno engleski. U 2005. bilo je tek pet izvornih govornika.

U istočnom Sibiru broji se čak 10 jezičnih skupina, što već samo po sebi znači visok stupanj rizika od izumiranja. Primjerice, hibridni jezik mednyj aleut u Beringovu moru broji samo pet govornika, a nastao je miješanjem aleutskog i ruskog. Jezikom tofa govori manje od 30 stanovnika u središnjem Sibiru, mahom tradicionalnih lovaca i sakupljača. Specifični izrazi njihovog jezika ne mogu se jednostavno prevesti u ostale jezike.

Irski se također smatra ugroženim jezikom iako ima status jednog od službenih jezika zemlje. Jezik se, doduše, podučava u školama, no tek mali broj obitelji ga koristi u svakodnevnom životu.

Bušmansko pleme !Kung u Namibiji i Bocvani počelo je gubiti dodir sa svojim drevnim jezikom kada su iz lovačko/sakupljačke kulture prešli na uzgoj stoke. Problem je tim teži što nema zapisa.

Na japanskom otoku Hokkaido tek 15 do 40 ljudi govori izoliranim jezikom ainu. Naime, i u Japanu se sustavno prisiljavalo ljude na korištenje isključivo japanskog pred drevnim, plemenskim jezicima.