Članovi vlade, parlamentarni zastupnici i vojska su podijeljeni su prema potpisivanju Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja koji je usvojen prije dvije godine.

"Vlada ga zasad neće potpisati niti tražiti parlament da ga ratificira", rekla je Wallstrom na konferenciji za medije.

Priznala je da manjinska vlada koju čine socijaldemokrati i zeleni nema podršku parlamenta za ratifikaciju.

Vlada također navodi da Sporazum UN-a ima "nedostatke", primjerice ne predviđa dostatne provjere poštivanja pravila.

Bivši švedski diplomat Lars Erik Lundin koji je bio u komisiji za razmatranje sporazuma, predložio je da ga se ne potpisuje, a isto je učinila i vojska.

Potpisivanje UN-ova sporazuma vjerojatno bi naštetilo švedskim odnosima s NATO-om. Iako nije članica, Švedska ima bliske veze sa Sjevernoatlantskim savezom, navodi se u Lundinovu izvješću.

Wallstrom je naznačila da Švedska i dalje snažno podržava politiku razoružanja, a nedavno je organizirala sastanak sa zemljama koje ne proizvode nuklearno oružje, s Kanadom, Njemačkom i Japanom kako bi povećala podršku za nuklearno razoružanje. 

Zemlje koje su se sastale u lipnju istaknule su važnost globalnog Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) koji će se ponovno razmotriti na konferenciji sljedeće godine, rekla je Wallstrom. 

Sporazum UN-a o zabrani nuklearnog oružja podržala je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017. 

Sporazum UN-a su od 2017. ratificirale 23 zemlje. Kako bi stupio na snagu, potrebna je ratifikacija 50 zemalja, navode iz ICAN-a.