Prijedlog je podnio dopredsjednik Centra za prirodno planiranje obitelji i suradnik udruge U ime obitelji Tomislav Gojmerac koji je naveo da je ministrica prekršila zakonske odredbe jer je donijela odluku mimo demokratski organizirane institucionalne procedure. Ustavni je sud donio rješenje u kojem se navodi da nije nadležan za odlučivanje odnosno da odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, dok ovaj predmet ne spada u područje „drugih propisa“.

Mnogi sumnjali u mogućnost uvođenja informatike u kratkom roku

Ministrica Divjak u utorak je u Varaždinu novinarima izjavila da je procedura uvođenja informatike bila napravljena korektno i u skladu sa zakonom.

„Pozdravljam odluku Ustavnoga suda da se odbije prijedlog za ukidanje informatike u školama. Nakon 25 godina pokušaja i izgovaranja informatika je uvedena i provodi se u svim petim i šestim razredima kao obavezni predmet, a u ostalim kao izborni predmet. Izborni će predmet biti i od prvog razreda osnovne škole od školske godine 2020./2021.“, rekla je ministrica Divjak.

Dodala je da su mnogi sumnjali kako će biti moguće u kratkom vremenu uvesti informatiku, ali da se uspjelo u edukaciji nastavnika i opremanju škola.

„Svi oni koji danas razmišljaju o informatici kao nečemu što našim učenicima ne treba, mislim da su u velikoj zabludi jer u 21. stoljeću ne znati se služiti modernom tehnologijom jednako je kao ne poznavati strane jezike. To ne znači da će svi oni koji će slušati informatiku biti programeri, kao što svi oni koji uče strane jezike u školama nisu prevoditelji“, kazala je Divjak i zaključila da se uvođenjem informatike daje „dobra prilika našim učenicima da konkuriraju na tržištu rada“.

Uspješno će biti uvedena i kurikularna reforma

Ministrica je izjavila i da je sigurna da će, kao što je to bio slučaj s informatikom, isto tako uspješno biti uvedena i kurikularna reforma u sve škole u Hrvatskoj od rujna ove godine. Rekla je da se radi na podizanju ugleda i statusa nastavnika, administrativnom rasterećenju i poboljšanju materijalnog statusa preko napredovanja i nagrađivanja.

„Po prvi puta se uvodi nagrađivanje za najbolje. Ali jednako tako i povećanje plaća preko povećanja koeficijenata“, rekla je Divjak te dodala da je utvrđeno zaostajanje u koeficijentima plaća učitelja i nastavnika od 6,11 posto.

„Naš je prijedlog da se to zaostajanje u koeficijentima nadoknadi četiri posto ove godine i dva posto sljedeće godine. To je prijedlog koji smo predočili i na Vladi, gdje imamo podršku i koalicijskog partnera HNS-a. Važno nam je da stvarno učitelji i nastavnici osjete to povećanje jer se s ovom reformom bitno povećava složenost njihovoga posla“, naglasila je ministrica obrazovanja.

Divjak je komentirala i prijedlog Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika Stranke rada i solidarnosti, da se učiteljima plaće povećaju za ukupno 17 posto.

„Dobro je da su se druge stranke, pogotovo one koje su u koaliciji, sjetile dati podršku. Mi smo s tim prijedlogom izašli prvi puta u javnost početkom šestog mjeseca i odonda vodimo razgovore unutar Vlade, procjenjujemo koliko je to sredstava potrebno i komuniciramo sa sindikatima čiji je to inicijalni prijedlog bio. Za razliku od drugih ja stvarno računam. Povećanje ove godine bi značilo da moramo osigurati u proračunu oko 39 milijuna kuna, a za iduću godinu, ako se još uračuna i rast osnovice, oko 300 milijuna dodatnih kuna za ovo povećanje od 4 plus 2 posto“, kazala je Divjak te poručila onima koji imaju druge prijedloge da pokažu i izračune koliko bi za to bilo potrebno osigurati novaca.

Novi Pravilnik o ocjenjivanju donosi administrativno rasterećenje

Ministrica znanosti i obrazovanja komentirala je i novi Pravilnik o ocjenjivanju rekavši da je izmijenjeno ili se mijenja pet pravilnika koji znače administrativno rasterećenje.

„To znači manje prepisivanja iz jedne kućice u drugu, a puno više rada s učenicima, edukacije i onog suštinskog posla koji mora učitelj u školi raditi“, rekla je Divjak.

Dodala je da će učitelji biti educirani što znači kriterijsko ocjenjivanje, a onda i samostalno određivati na koje načine će se učenik vrednovati i ocjenjivati.

„Doista je važno vidjeti da se, osim onog sumativnog ocjenjivanja na kraju polugodišta i godine, putem testova, veliki naglasak stavlja na prepoznavanje i jasno predočavanje kriterija po kojima se ocjenjuje, koji moraju biti povezani s ishodima učenja novoga kurikuluma. Drugo je da se, osim što nastavnik ocjenjuje, razvija kod učenika sposobnost samocjenjivanja i samovrednovanja“, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.