Državno odvjetništvo Republike Hrvatske izvijestilo je u povodu uhićenja Ratka Mladića o postupcima u kojima je donesena pravomoćna presuda kao i onima koji se vode pred hrvatskim sudovima zbog kaznenih djela ratnih zločina
Protiv Mladića je, kako ističu, donesena jedna osuđujuća presuda, podignuta je jedna optužnica i dva zahtjeva za provođenjem istrage.
Županijski sud u Šibeniku proglasio ga je krivim i osudio na 20 godina jer je izdavao naredbe svojim podčinjenima u sastavu 9. Korpusa da iz svih raspoloživih tenkovskih, topničkih i raketnih jedinica iz sastava tog korpusa 26. kolovoza 1991. napadnu selo Kijevo, kojom prilikom je ispaljeno oko 1600 granata raznih kalibara među kojima i 16 kazetnih bombi slijedom čega je selo Kijevo potpuno porušeno.
Nadalje teretilo ga se da je kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa zatražio djelovanje borbenih zrakoplova i izdao naređenje jedinicama iz sastava korpusa, da se iz tenkovskog, topničkog i raketnog oružja napadnu područja općina Sinj, Vrlika, sela Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te u vremenu od 16. do 23. rujna 1991. na području Šibenika naređivao podčinjenima borbena djelovanja po civilnim osobama i objektima, spomenicima kulture, industrijskim i drugim gospodarskim objektima, uslijed čega je stradalo više osoba i uništena je imovina većeg opsega.
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu od 13. prosinca 1995. stavlja mu se na teret da je od druge polovice rujna 1991. do 28. siječnja 1993. kao zamjenik zapovjednika 9. Kninskog korpusa isplanirao i organizirao rušenje brane i hidroelektrane Peruča s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata preko 50.000 stanovnika nizvodno od brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu
Iako je naredio povlačenje vojske i aktiviranje 30 tona eksploziva potpuno uništenje brane spriječili su djelatnici HEP-a, ističu u Državnom odvjetništvu.
Prvi zahtjev za provođenje istrage podnesen je 27. veljače 2005. s optužbama da je kao načelnik štaba 9. korpusa zapovjedio topničke i minobacačke napade na civilne ciljeve u Zadru i to u razdoblju od rujna 1991. do kraja prosinca 1992. uslijed čega je smrtno poginuo veći broj osoba.
Županijsko državno odvjetništvo u Zadru je nakon podnesenog istražnog zahtjeva podnijelo 27. veljače 2005. Županijskom sudu u Zadru Zahtjev za provođenje istrage protiv Ratka Mladića i još dvije osobe. Ratka Mladića tereti se da je u prosincu 1991. godine zapovjedio napade na Zadar, a drugim da je od listopada 1991. do prosinca 1992. godine naložio napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.
Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu protiv Mladića je u siječnju 1996. podnijelo zahtjev za provođenje istrage zbog sumnje da je 26. rujna 1995. s područja Bosne i Hercegovine kao zapovjednik Vojske Republike Srpske izravno zapovjedio raketiranje Požege projektilom tipa "orkan" s kazetnim punjenjem pri čemu je ozlijeđeno više civila.
U Državnom odvjetništvu napominju da su sredinom 2003. tužiteljstvu Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju dostavili preslike navedenih predmeta.
