Najodgovorniji ljudi za gospodarstvo i izvlačenje zemlje iz krize nakon sjednice Vlade pokušali su svojim riječima objasniti zašto je BDP i dalje u padu i kako to da se nijedna značajnija najavljena investicija još nije ostvarila
Nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva Radimir Čačić kazao je da recesija u Hrvatskoj nije novost jer, kako je rekao, traje od 2008. godine bez prekida: 'Prognoze su bile još gore - pad BDP-a između dva i tri posto - tako da je ovih 1,3 posto negativni val koji se prenio u prvo tromjesečje.'
Čačić čak tvrdi da pad BDP-a neće stati na 1,3 posto, jer u drugom tromjesečju još uvijek nema nikakvih ozbiljnih pomaka i realnih projekata. Kaže da stvarne pomake možemo očekivati tek nakon turističke sezone i u jesen, kada se očekuju prvi rezultati ulaganja: 'Jesen će biti pravi lakmus i toplomjer za ono što Vlada sada čini.'
Upitan hoće li Hrvatska ostvariti rast BDP-a od 0,8 posto na kraju godine, kako je i obećavao, Čačić kaže: 'To je cijela ideja i cilj, ali moramo uvijek postaviti veći cilj od 0,8 posto rasta BDP-a.' Sve zloguke prognostičare koji su rekli da će na kraju godine BDP pasti dva posto Čačić je podsjetio da će Vlada za to snositi odgovornost i da je 'njihov zadatak približiti se cilju - rastu BDP-a'.
Podsjetimo, Čačić je nedavno obećao da će u slučaju pada BDP-a na kraju godine dati ostavku na mjesta potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva.
Na pitanje jesmo li dotakli dno ili će biti i gore, Čačić kaže da smo po pitanju nezaposlenosti dotakli dno još prije mjesec dana i da će se pomak u zaposlenosti moći vidjeti tek sljedeće godine u travnju. 'Isto je i s likvidnosti, vidite da se popravlja, samo ne dovoljno, i treba jako puno raditi da to ide puno brže. Zbog toga donosimo sve ove rezove i čistimo portfelje. Čekaju nas još ogromni troškovi u brodogradnji. Vlada je usvojila program i moramo nekako izvući naknade za brodogradilišta koje nikada nitko još nije pokazao kroz proračun, a kamoli isplatio.'
Usprkos svemu Čačić kaže da nije pesimist i da se Vlada može sa svime nositi: 'No nisam zadovoljan brzinom kojom se promjene događaju jer nam same kreditne linije neće pomoći, nama treba pomoć od svih. Spori smo u reorganizaciji javnih tvrtki, u nedostatku projekata, spremnosti da se za svako rješenje napravi tri problema... Mediji, politika, poduzetnici – svi zajedno smo krivi!' Čačić naime tvrdi da su svi zajedno napravili 'atmosferu defanzive, depresije i načina mišljenja - sve učini da ne učiniš ništa'.
Kada ga se podsjeća da je za lipanj najavio 'prve lopate' i početak radova na novim investicijama, rekao je da nije govorio o nikakvim velikim radovima nego stotinama malih, jer za velike 'nema pripreme i projekta'. 'Mi ćemo tek sad ući u raspisivanje natječaja za velike projekte, tražit ćemo, npr., strateškog partnera za obnovu luke Plomin – ogroman projekt hidroelektrane vrijedne 800 milijuna eura. Mislim da se baš danas donosi odluka o ekološkoj dozvoli koja je podloga za raspisivanje natječaja.'
Čačić kaže da ljudi u Hrvatskoj nisu naučili preuzimati odgovornost i da svi investicijski planovi završavaju tako da ministri, potpredsjednici Vlade i premijer moraju donositi odluke jer niže razine nisu na to spremne. 'Iskustva zadnjih godina su takva da se vjerojatno i boje tih odluka', kaže Čačić.
Ministar financija Slavko Linić kaže da je rast BDP-a od 0,8 posto na kraju godine ipak 'uhvatljiv': 'Naš pad je rezultat strukturnih problema u Hrvatskoj i neodgovornog vođenja ekonomije. A sve se to da promijeniti i sigurno da uz dobar turizam i ozbiljne investicije u energetici, vodama i željeznicama možemo do kraja godine promijeniti negativni trend.'
Linić kaže da je jedan od glavnih uzročnika recesije energetski sektor koji se okrenuo uvozu umjesto domaćoj proizvodnji te da na to Vlada može i treba utjecati.
Ministar poduzetništva Gordan Maras tvrdi da je nemoguće 'napraviti stvari preko noći', ali je uvjeren da su temelji koje su postavili u prva četiri mjeseca dovoljni da se pravi rezultati vide krajem godine, a da investicije krenu i kroz javna poduzeća u naredna dva mjeseca.