Mnoštvo važnih poruka upućeno je danas hrvatskoj javnosti povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Nema tko se nije oglasio - od premijera Andreja Plenkovića i resornih ministara do brojnih organizacija i udruga za promicanje i zaštitu ženskih ljudskih prava. Jedni su načelno pozivali na zajedničku odgovornost za izgradnju sigurnog društva, bez tolerancije nasilja nad ženama, a drugi su uputili vrlo konkretne zahtjeve - poput poziva Vladi da skloništa za žrtve učini pristupačnim i za žene s invaliditetom
Broj žena koje su se od početka godine zbog nasilja obratile udruzi B.a.B.e porastao je za čak 25 posto, poručili su iz te udruge koja je zasad u 2022. pružila podršku i savjetovanje za čak 1545 korisnica. Ipak, velika većina žrtava nikada ne potraži institucionalnu pomoć iako otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od svog partnera.
vezane vijesti
-
![Centar za žrtve kaznenih djela primio 1709 poziva: 'Zaboravljamo svoju primarnu ulogu, a to je zaštita ranjivih pojedinaca/ki']()
Centar za žrtve kaznenih djela primio 1709 poziva: 'Zaboravljamo svoju primarnu ulogu, a to je zaštita ranjivih pojedinaca/ki'
-
![Glasovac: Potrebno je učiniti sve za provedbu Istanbulske konvencije, nasilje u obitelji je eskaliralo]()
Glasovac: Potrebno je učiniti sve za provedbu Istanbulske konvencije, nasilje u obitelji je eskaliralo
-
![Slonjšak o smanjenju kazne oce za silovanje kćeri: Neugodno smo iznenađeni da je dob i status umirovljenika uzet kao olakotna okolnost]()
Slonjšak o smanjenju kazne oce za silovanje kćeri: Neugodno smo iznenađeni da je dob i status umirovljenika uzet kao olakotna okolnost
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) poručili su da je nasilje nad ženama i dalje najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava. 'Nasilje nad ženama intenziviralo se uslijed pandemije covida, a aktualna klimatska kriza, globalni konflikti i ekonomska nesigurnost dodatno su opterećenje za već izražen problem', naveli su, podsjećajući da se današnji dan zapravo obilježava u spomen na sestre Mirabal, političke aktivistkinje koje je 25. studenog 1960. u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo.
Sestre Mirabal danas su spomenuli i premijer Plenković, kao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
'U spomen na sestre Mirabal i sve žene koje trpe ili su pretrpjele nasilje obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Zajedno imamo odgovornost poduzimati sve da izgradimo sigurno društvo u kojem se nasilje nad ženama ne tolerira', tvitao je Plenković. Jandroković je pak podsjetio da se današnji dan obilježava u znak sjećanja na datum kada je diktator Trujillo dao ubiti tri žene - sestre Mirabal - dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su im bili muževi.
Tragedija sestara Mirabal potresna je na više razina. Tri sestre - Patria, Maria Teresa i Minerva - bile su čelnice oporbenog pokreta protiv dominikanskog diktatora Trujilla, a 2. studenog 1960., u jeku prosvjeda protiv njegova režima, on je javno poručio da su mu preostala samo dva problema: Katolička crkva i sestre Mirabal.
Oblici nasilja nad ženama
Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje, navodi HZJZ. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj društvenoj toleranciji na diskriminatoran tretman žena.
Žrtve nasilja često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne: 42 posto žrtava prijavljuje ozljedu nastalu uslijed nasilja, u nasilnim odnosima češća je zaraza spolno prenosivim bolestima, žrtve nasilja dvaput češće boluju od depresije, a među žrtvama je i češća zlouporaba alkohola. Osim navedenih, zdravstvene posljedice nasilja mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretljivost.
Njegova mržnja prema sestrama nije bila samo politička, nego i osobna: bio je bijesan na Minervu jer je odbila njegove seksualne napade, doživljavajući to kao uvredu mačizmu koji je pokretao njegovo autoritarno vodstvo. Samo tri tjedna kasnije, 25. studenoga 1960., tri sestre vraćale su se iz posjeta svojim muževima, koji su bili politički zatvorenici, kad su ih agenti režima zaustavili na planinskoj cesti, izvukli ih iz automobila, nasmrt pretukli i bacili vozilo s litice da bi simulirali nesreću. To ubojstvo generiralo je nove frustracije i na koncu je došlo glave samom Trujillu, ubijenom šest mjeseci kasnije.
Sestre Mirabal, njih ukupno četiri, rođene su u dobrostojećoj obitelji u dominikanskom gradiću Salcedu. Patria, Maria Teresa i Minerva stekle su fakultetsku diplomu, a bez visokog obrazovanja ostala je jedino Belgice Adele, poznatija kao Dede. Minerva se prva uključila u borbu protiv Trujilla, a uskoro su joj se pridružile Patria i Maria Teresa te su osnovale Pokret 14. lipnja. Sestre su širile svijest o Trujillovim zločinima i potaknule velik broj mladih sunarodnjaka da se suprotstave vođi. Ne bez posljedica. Uhićene su stotine članova i članica pokreta, uključujući Minervu i Mariju Teresu, no Trujillov plan odvraćanja disidenata masovnim zatvaranjem propao je nakon što je Katolička crkva osudila uhićenja.
Što učiniti?
Svi, ako želimo, možemo pomoći borbi protiv nasilja nad ženama, poručuje HZJZ.
- Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama.
- Ako znamo da netko nama blizak trpi nasilje, važno je usmjeriti svoje napore u očuvanje odnosa sa žrtvom – socijalna mreža je važna.
- Ako svjedočimo nasilju, prijavimo događaj nadležnim institucijama – policiji na 192 ili lokalnom državnom odvjetništvu.
U trenutku smrti Patria je imala 36, Minerva 34, a Maria Teresa 24 godine. Uz pomoć neumornog rada preživjele sestre, Dede, tri ubijene žene postale su nacionalne ikone. U njihovu čast feministice iz Latinske Amerike i s Kariba u Kolumbiji su još 1981. odredile 25. studenog kao Dan nenasilja nad ženama, a delegati na toj konferenciji osudili su obiteljsko nasilje, silovanje i seksualno uznemiravanje, kao i političko nasilje nad ženama.
U to vrijeme, napisala je Nancy P. Robinson u časopisu 'Karipske studije', to je pitanje bilo dio šire borbe protiv vojnih diktatura diljem Latinske Amerike. Tijekom tzv. Prljavog rata u Argentini 1970-ih i 80-ih, novorođenu djecu političkih zatvorenica usvajale su obitelji simpatizera vojnih diktatura, vojne snage u Salvadoru ubile su četiri američke časne sestre, a vojska u Gvatemali silovala je i mučila pripadnice autohtonog naroda Maja.
Latinoameričke feministkinje utrle su put širem priznavanju povezanosti međuljudskog i političkog nasilja. U 1990-ima UN-ova kampanja za ženska ljudska prava generirala je širok interes za te teme, a među primjerima užasavajućih zločina bila su i sustavna silovanja bosanskih žena, koja su počinili srpski vojnici, te žena iz plemena Tutsi, koje su silovali pripadnici milicija Hutua u Ruandi.
