KOPENHAGEN - "Sat je otkucao. Nakon dvije godine pregovora, vrijeme je za djelovanje", rekao je glavni UN-ov klimatski pregovarač Yvo de Boer, prenosi agencija dpa.

Na konferenciji koja se održava do 18. prosinca sudjeluje više od 15 tisuća izaslanika iz oko 190 zemalja svijeta.

Političari i znanstvenici iz čitavog svijeta pozivali su posljednjih mjeseci sudionike da prihvate globalni sporazum kojim bi se hitno smanjile emisije stakleničkih plinova i osigurale milijarde dolara pomoći za siromašne zemlje koje će pretrpjeti najveće štete zbog klimatskih promjena.

Domaćin skupa, danski premijer Lars Lokke Rasmussen, potvrdio je da će na konferenciji sudjelovati 110 svjetskih čelnika, među kojima i američki predsjednik Barack Obama.

"Dogovor je na dohvat ruke", rekao je Rasmussen, dodajući da "sudjelovanje tako velikog broja svjetskih vođa predstavlja priliku koju svijet ne smije propustiti", javlja agencija Reuters.

Novi globalni klimatski sporazum trebao bi zamijeniti Protokol iz Kyota iz 1997. godine koji istječe 2012. Postizanje dogovora neće biti lako zbog velikih razlika u stajalištima bogatih i siromašnih zemalja o tome kako podijeliti teret smanjenja emisija stakleničkih plinova, koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva.

Predsjedatelj UN-ova panela o klimatskim promjenama (IPCC) Rajendra Pachauri rekao je da je potrebno hitno djelovati kako bi se izbjegle katastrofalne poplave, suše i uragani, što je posljedica zagrijavanja planeta.

On je naglasio da razne studije u koje je bilo uključeno oko 2500 znanstvenika pokazuju da je globalno zagrijavanje nepobitna činjenica.

Pachauri je posebno upozorio na opasnost od otapanja polarnih ledenih pokrova, što bi izazvalo porast razine oceana i ugrozilo brojna područja uz more, a osobito male otočne države i nizinske zemlje poput Bangladeša.

"Globalna zajednica ima moralnu i materijalnu odgovornost da napravi sve što može kako bi se ograničio sve veći utjecaj klimatskih promjena", rekao je Pachauri, čiji je IPCC s bivšim američkim potpredsjednikom Alom Goreom podijelio Nobelovu nagradu za mir za 2007.

Obama, predsjednik Sjedinjenih Država koje su uz Kinu najveći svjetski onečišćivač, prisustvovat će završetku konferencije 18. prosinca, a svoj dolazak najavio je i Manmohan Singh, premijer Indije koja je četvrti svjetski onečišćivač.

Sve to budi nadu da će se u danskoj prijestolnici ipak postići dogovor o klimi, pišu agencije.

Uoči svečanog otvaranja u 56 dnevnih listova u 45 zemalja objavljen je članak kojim se svjetski čelnici pozivaju na "odlučnu akciju" za klimu.

Ne budemo li djelovali "klimatske promjene poharat će naš planet a njime i naše blagostanje i sigurnost", stoji u članku.

Među znanstvenicima posljednjih godina postoji sve veći konsenzus da je potrebno ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 2 stupnja Celzijevih.

Industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi u idućih deset godina smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto u odnosu na razine iz 1990. Također bi upravo bogati trebali pomoći siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama, navodi Reuters.

No doprinos globalnim naporima trebale bi dati i zemlje u razvoju, poput Kine, koje ističu da je njima prioritetno pitanje gospodarski razvoj.