U utorak se obilježava trideset godina otkako su kineske snage otvorile vatru kako bi okončale studentski prosvjed. Kineske vlasti zabranile su bilo kakve javne komemoracije događaja na svom teritoriju te nikada nisu objavili točan broj poginulih. Prema procjenama organizacija za ljudska prava i svjedoka, broj poginulih je između nekoliko stotina i nekoliko tisuća.

'Kina se mora iskreno pokajati za incident koji se dogodio 4. lipnja i aktivno promicati demokratske reforme', poručili su u izjavi iz Vijeća za odnose s kontinentalnom Kinom što će vjerojatno razbjesniti Kinu.

'Iskreno savjetujemo kineskim vlastima da se suoče sa svojim povijesnim greškama i iskreno ispričaju što prije'.

Iz Vijeća tvrde kako Peking lažima pokušava prikriti događaje iz 1989. i iskriviti istinu.

Peking nije odgovorio. Kina smatra Tajvan, koji ima samoupravu i deomkratsko uređenje, svojim svetim teritorijem koji će zauzeti i silom ako to bude potrebno.

Vlada u Pekingu pojačala je napore u suzbijanju aktivizma za prava, udaljivši se time još više od prvotnih zahtjeva prosvjednika.

Kina je postepenim udaljavanjem i posljednjih nekoliko tajvanskih diplomatskih saveznika te redovitim slanjem zračnih snaga u blizinu otoka pojačala pritisak na Tajvan, koji će u siječnju održati predsjedničke izbore.

Peking sumnja da predsjednica Tsai Ing-Wen i njezina vladajuća Demokratska Progresivna stranka žele neovisnost Tajvana, što je za Kinu crvena linija. Tsai je nekoliko puta rekla kako želi održati status quo, no obećava da će se boriti za demokraciju na otoku.