Prva snažnija naznaka da bi se moglo krenuti u izmjenu ove molitve javila se prije otprilike godinu dana. Tada je papa Franjo izjavio kako je potrebno mijenjati dio molitve 'ne uvedi nas napast' u 'ne prepusti nas napasti'.

U knjizi 'Oče naš', koja je koncipirana kao intervju poznatog teologa i zatvorskog kapelana, oca Marca Pozze, Papa objašnjava zašto je riječ o pogrešnoj interpretaciji.

'…Naime, ako otvorimo posljednje izdanje Evanđelja koje je priredila Talijanska biskupska konferencija, ondje čitamo: 'ne napusti nas u napasti' (Lk 11,4; Mt 6,14). I Francuzi su zamijenili tekst prijevodom koji znači: 'Ne dopusti mi da padnem u napast.' Ja padam, a ne da me on baca u napast, pa da onda vidi kako sam pao. Otac to ne čini, otac pomaže odmah ustati. U napast nas uvodi Sotona, to je njegov zanat. Smisao je naše molitve: 'Kada me Sotona uvodi u napast, ti mi, molim te, pruži ruku, daj mi svoju ruku.' Kao na slici gdje Isus pruža ruku Petru koji ga zaziva: 'Gospodine, spasi me, utapam se, pruži mi ruku!' (usp. Mt 14,30)

Potez talijanskih biskupa na tom je tragu. Ako njihovu odluku potvrdi Sveta Stolica, tj. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u tamošnjim će se crkvama izmijenjena molitva čuti već iduće godine.

No to ne znači da će se to automatizmom primijeniti i drugdje.

Naime, od Drugog vatikanskog sabora u nadležnosti je biskupskih konferencija prevođenje liturgijskih tekstova s latinskog na suvremene jezike. U apostolskom pismu pape Franje iz 2017. dana je još veća nadležnost biskupskim konferencijama da u duhu jezika prevode bogoslužne knjige.

'Biskupskim konferencijama pripada da vjerno prirede prijevode bogoslužnih knjiga na narodne jezike, primjereno prilagođene u određenim granicama, te da odobre i objave bogoslužne knjige za područje kojim upravljaju, nakon potvrde Svete Stolice', stoji u izmijenjenom članku Zakonika kanonskog prava.

'O tome se nije raspravljalo'

Hoće li Hrvatska biskupska konferencija tim stopama? Ne u skorije vrijeme. Kako doznajemo iz izvora bliskih Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, o tome se kod nas još nije raspravljalo.

Izmjena molitve Oče naš nije bila ni među temama trećeg pohoda Ad limina apostolorum od osnutka Hrvatske biskupske konferencije, tijekom kojeg su hrvatski biskupi i nadbiskupi pet dana bili u Vatikanu i susreli se s papom Franjom.

Iako, rasprava o ovoj temi već je dugo prisutna u Hrvatskoj, no ne na razini HBK.

'Odavno je ta ideja prisutna i među hrvatskim katoličkim teolozima, no, kako je to uobičajeno, gledalo se da vrhovni poglavar Katoličke crkve krene s tom inicijativom', kazao je za tportal prošle godine Ivan Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar.

Predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira, fra Ante Vučković na hrvatskoj promociji knjige 'Oče naš' u izdanju Verbuma kazao je kako bi se trebao razmotriti hrvatski prijevod ove molitve.

'Za Hrvatsku može biti važno stajalište pape Franje izneseno u ovoj knjizi da molitva Oče naš nije formula te je u jednom dijelu ta molitva u Francuskoj nedavno izmijenjena.'

Objasnio je kako je u Hrvatskoj 'izričaj 'ne uvedi nas u napast' vrlo dvosmislen i upitan u smislu da velik dio vjernika to doživljava kao da bi nas Bog vodio u napast, a francuski prijevod i Papa sugeriraju da je riječ o nečemu drugom'.

'U hrvatskom to bi značilo otprilike ovako - 'ne dopusti da budemo uvedeni u napast, ne dopusti da budemo izloženi napasti, ne dopusti da padnemo u napast'. U svakom slučaju, riječ je o nebeskom Ocu koji hoće zaštititi čovjeka ako je u napasti te Papina promišljanja daju dobar povod da se u Hrvatskoj promisli o dosadašnjem prijevodu tog dijela Oče naša', istaknuo je fra Ante Vučković.

Dodaje ipak kako bi neka promišljanja pape Franje u knjizi mogla izazvati rasprave. 'Papa ima jak izričaj koji ne bismo očekivali, a to je da tumači Boga kako je Bog onaj koji ne može bez čovjeka i nas. To je, za razliku od onoga čemu smo mi na tragu, grčko-kršćanskog shvaćanja Boga - koji je suveren, koji postoji neovisno o nama i koji stvara samo iz ljubavi - drukčiji naglasak koji će vjerojatno otvoriti i neke rasprave', rekao je fra Ante Vučković.