Tehnička Vlada premijera Tihomira Oreškovića sazvala je za četvrtak prvu sjednicu nakon što joj je Sabor izglasao nepovjerenje te se potom raspustio, a na dnevnom je redu sjednice 41 točka, među kojima izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja kao i konačni prijedlog izmjena zakona o državnim službenicima.
Izmjenama Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja ukida se Vladina Uredba iz rujna prošle godine kojom je propisana mogućnost da se za vještake i više vještake kao vanjske suradnike Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom moglo angažirati i doktore medicine bez nužne specijalizacije.
Navedena Uredba je na snazi do 30. lipnja ove godine, a pokazala se u radu Zavoda lošim rješenjem, budući da doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu bili u mogućnosti stručno obavljati poslove vještačenja jer im nedostaje kliničko znanje i iskustvo.
Stoga Vlada izmjenama Zakona predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije i to s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti i to stoga što posao vještačenja podrazumijeva ne samo znanje medicine, već i kliničko iskustvo kojim vještak dobiva sveobuhvatni pogled na zdravstveni status osobe.
Zbog vrlo osjetljive prirode posla vještačenja o kojemu ovisi ostvarivanje prava osjetljivih korisničkih skupina, te zbog zahtjevnosti i izuzetno velikog broja predmeta koje Zavod svakodnevno zaprima iz različitih sustava, predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj, obrazlaže Vlada izmjene koje su u saborsku proceduru upućene u hitnom postupku.
Pred tehničkim ministrima je i konačni prijedloga zakona o državnim službenicima kojim se radi ostvarenja reformske mjere maksimalnog ubrzanja raspisivanja natječaja za povlačenje EU sredstava predlaže brži i jednostavniji postupak zapošljavanja na poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Također, zakon omogućava se da se na radna mjesta u kabinetu ministra mogu, na temelju javnog natječaja, primiti u državnu službu osobe na određeno vrijeme, do dana prestanaka mandata ministra.
Pred Vladom je i niz izvješća i drugih odluka, a treba dati mišljenje i na nekoliko zakonskih prijedloga koje su predložili saborski zastupnici, kao i odgovoriti na pitanja dvojice saborskih zastupnika – Ivana Vilibora Sinčića o kreditima, kreditnim poslovima i zajmovima hrvatskih građana i tvrtki u austrijskim Raiffeisen zadrugama te Branimira Glavaša, u vezi sa stanjem u mljekarskom sektoru.
U Vladinom se odgovoru Sinčića za potpune podatke o tim zaduženjima upućuje na austrijskog supervizora financijskog tržišta Österreichische Finanzmarktaufsicht, uz pojašnjenje da Hrvatska narodna banka ne raspolaže cjelovitim podacima jer je od 2008. ukinuta obveza da se kod središnje banke evidentira svaki kreditni posao s inozemstvom.
Glavašu, pak, odgovaraju da je, uz ostalo, mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz EU proračuna od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, kao i da se razmatra mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na 5 posto. Najavljuju i korekciji Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
Podsjetimo, Sabor može zasjedati do 15. srpnja, no gotovo je sigurno da neće biti kvoruma - tko će se od zastupnika raspuštenog saziva odazvati da glasuje o zakonskim prijedlozima vlade koju su smijenili?
Mostovac Robert Podolnjak za HRT je rekao kako vjeruje da Sabor, koji je sada prazan, može o nekim zakonskim prijedlozima raspravljati. 'Vjerujem u dogovor između predsjednika Vlade i Sabora. Imamo još dovoljno vremena do 15. srpnja i logično je da riješimo zakone i neke druge akte koji su ovom trenutku u drugom čitanju', kazao je Podolnjak.
