Od onih koji su doživjeli da im trgovci ili pružatelji usluga krše prava, prijavu Državnom inspektoratu poslalo je njih samo 21 posto, što znači da je četiri petine građana o kršenju svojih prava radije odabralo strategiju šutnje.

Ovi rezultati dio su istraživanja koje je od agencije IPSOS PULS naručilo Ministarstvo gospodarstva i razvoja s namjerom da istraži u kolikoj su mjeri potrošačima u vrijeme pandemije bila kršena potrošačka prava te kako su reagirali, odnosno jesu li od nadležnih institucija zatražili pomoć.

Velika analiza provedena je u razdoblju od lipnja do listopada 2020. godine na uzorku od 1250 osoba starijih od 16 godina.

Provjerilo se i o kakvim je vrstama povreda prava najčešće bila riječ: Najveći dio prijava, točnije njih 14 posto, odnosilo se na kašnjenje u dostavi roba ili usluga, dok je sedam posto prijava otpadalo na nedostupnost usluga servisa uređaja i postupka zamjene ili popravka kupljene robe.

Ministarstvo je željelo i provjeriti koliko su se građani u vrijeme pandemije često ili češće koristili opcijom kupnje putem interneta, koje su vrste proizvoda u tom razdoblju najčešće birali kupovati online i jesu li tijekom pandemije koronavirusa počeli intenzivnije koristiti pojedine online usluge.

Putem interneta u vrijeme pandemije tako su se online najčešće kupovali odjeća i obuća, proizvodi za kućanstvo i osobnu higijenu te hrana, a zanimljivo je i kako je 14 posto ispitanika u tom razdoblju počeo koristiti uslugu e-građani, kojom se prije uopće nisu služili, donosi Jutarnji list.