Preporuke UN-ovih odbora Hrvatskoj iz 2023. i 2024. odnose se na veliki broj tema i važno je inzistirati na implementaciji tih preporuka u područjima antikorupcije, suzbijanja govora i zločina iz mržnje te suočavanja s prošlošću, rečeno je u utorak na Konferenciji o ljudskim pravima
Konferenciju s temom "Implementacija međunarodnih preporuka upućenih RH", održanu u Novinarskom domu organizirala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb s ciljem predstavljanja preporuka UN-ovih odbora koje je Hrvatska dobila u listopadu 2023. i rujnu 2024. u odnosu na dva važna međunarodna ugovora - Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju o eliminaciji rasne diskriminacije.
Pravobraniteljica je ocijenila kako se o njima u Hrvatskoj ne zna i ne priča dovoljno, kao niti o ljudskim pravima općenito, dodavši kako je jedan od načina borbe protiv krize ljudskih prava upravo da se više govori o tome zašto su ljudska prava značajna ljudima.
vezane vijesti
"To nisu neke vrijednosti o kojima možemo raspravljati - ja mislim ovako, ti misliš onako pa je sve relativno. Pravo ljudskih prava je pravo - međunarodno pravo ljudskih prava je pravo, europsko pravo kada regulira pitanje temeljnih prava na razini Europske unije je pravo i čini mi se da i u našem pravnom sustavu i politici nedostaje tog shvaćanja da je riječ o pravu i obvezama RH", istaknula je.
Preporuke UN-a odnose se na veliki broj tema, a neke od njih su itekako aktualne, dodala je pravobraniteljica, poput onih koje su usmjerene na suzbijanje korupcije.
Odnose se na procesuiranje slučajeva korupcije, ukazivanje da bi ti slučajevi trebali i uroditi sudskim presudama ako je riječ o krivnji, a govori se i o podizanju svijesti o borbi protiv korupcije, ne samo vezano za kaznena djela, nego i provođenja raznih zakona, rekla je.
Neke preporuke odnose se na vidljivost međunarodnih instrumenta, na obrazovanje za ljudska prava, na suzbijanje diskriminacije što se odnosi na manjinske skupine, prvenstveno pripadnike romske i srpske nacionalne manjine, ali i na osobe bez državljanstva, na suzbijanje govora mržnje i zločine iz mržnje, dok neke govore i o retorici u javnom prostoru, uključujući i govor političara te stigmatizaciji određenih skupina u društvu.
Programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel poručio je kako preporuke predstavljaju međunarodnu pravnu obvezu za državu i država ih ne može ignorirati pa se nadaju da je ova konferencija prvi korak u razgovoru s državom kako bi se krenulo u implementaciju.
"Potreban je smislen i sinergijski napor i učinak države da bi se ove preporuke implementirale. Odbor daje pet godina da se ove preporuke implementiraju i na polovici tog perioda, u ljeto 2027., država treba izvijestiti u područjima koje je Odbor za ljudska prava detektirao kao najvažnije", istaknuo je.
Pojasnio je da se preporuke implementiraju kroz nacionalne planove, poput Plana za zaštitu i promociju i ljudskih prava i Plana za ravnopravnost spolova, ali i kroz javne politike.
