Prema izvješću predstavljenom u časopisu Science, procjena se temelji na oko 150 genskih znakova, tzv. pojedinačnih nukleotidnih polimorfizama (SNP) otkrivenih kod izuzetno dugovječni ljudi.

Bostonski je tim kreirao matematički model koji prikuplja informacije iz te skupine gena i izračunava kolika je vjerojatnost da će testirana osoba postati stogodišnjak. Također je otkrio 19 genskih skupina koje karakteriziraju čak 90 posto stogodišnjaka.

Metoda se temelji na jednoj od najopsežnijih studija provedenoj među stogodišnjacima širom svijeta. Istraživanje je pokazalo da je dugovječnost rijetka pojava. Tek jedan od 6.000 ljudi u razvijenim zemljama doživjet će stotu, a 90 posto njih u dobi od 93 godine još će biti pokretno.

Američki su stručnjaci od 1995. istražili genome 1.000 stogodišnjaka i otkrili markere koji ih najviše razlikuju od nasumce odabranih pojedinaca. Kako bi došli do ovih podataka razvili su novi Bayesov statistički pristup kojim su prvo izdvojili SNP-e s najvećom vjerojatnošću povezane s dugim životom. Kada su utvrdili 150 SNP-a, otkrili su da dodavanje novih varijanti ne povećava sposobnost predviđanja dugovječnosti.

Ipak nije sve u genima

Voditeljica istraživanja Paola Sebastiani, profesorica biostatistike na Bostonskom sveučilištu, kaže da je pouzdanost njihova testa 77 posto. 'Dakle od 100 stogodišnjaka otkrit ćemo njih 77', rekla je Sebastiani i objasnila da greška od 23 posto pokazuje da ipak nije sve u genima: 'Postoje i drugi čimbenici poput okoliša i životnog stila koji ljudski život čine zdravijim.'

Suautor istraživanja profesor Thomas Perls istaknuo je da su ranija istraživanja pokazala kako ljudi koji vode vrlo zdrav život poput adventista koji ne puše, ne piju, ne jedu meso i redovno vježbaju, relativno često dožive starost od oko 90 godina.

'Međutim naši su rezultati pokazali da za dodatnih 10-15 godina života važnu ulogu ima genetika', pojasnio je.

Jednostavan test

Perls smatra da bi se uskoro mogli razviti jednostavni testovi koji bi predviđali dugovječnost ljudi: 'Mislim da smo vrlo blizu tom cilju. Ovo je otkriće novi korak prema personaliziranoj preventivnoj genomici i medicini.'

Autori studije pokrenuli su i web stranicu na kojoj će se ljudi koji znaju svoj genetski kod kroz tjedan dana moći besplatno testirati.

Međutim, Perls upozorava kako treba biti vrlo oprezan zbog mogućnosti zloupotrebe ovih informacija.