Sukob Zapada i Rusije oko Krima nije zapravo nova povijesna situacija, s obzirom da je taj strateško važan poluotok u Crnom moru bio poprište velikog rata i u 19. stoljeću, kada su se sukobile Rusija, Velika Britanija, Turska i druge tadašnje imperijalne sile koje su se borile za kontrolu nad europskim kontinentom. Odlično podsjećanje na to da je Krim geopolitički postavljen tako da je mnogima važan, pa zbog toga i prijeporan, predstavlja uvodnik i naslovnica časopisa The Economist otprije 160 godina koji se bave tadašnjom krimskom krizom.

Donekle se može iščitati istovjetna dinamika iz tadašnje rata carske Rusije, sultanske Turske i kraljevske Britanije kao u današnjoj krizi, no zanimljivo je da The Economist upozorava da 'car na raspolaganju ima ogromnu vojsku' te savjetuje da se izbjegne rat s Rusijom.

Pritom The Economist ne sumnja u pobjedu Velike Britanije: 'Rat će možda biti skup, izazvat će nemir. Rusija će se možda tvrdoglavo boriti pa će trebati više vremena do neizbježnog poraza, no ne možemo se praviti da imamo sumnje u trijumf savezničkih snaga na kopnu i moru.' Nakon toga ističe da će rat Rusiju osiromašiti, a i da treba uzeti u obzir kako će se u svemu ponašati Pruska.

No utjecajni tjednik je upozorio i na sve rizike tadašnjeg rata s Rusijom, kritizirajući 'tajnu diplomaciju'Foreign Officea i tražeći veću transparentnost vladajućih. U svakom slučaju, u mnogočemu podsjeća na ono što se događa i danas.

Cijeli komentar The Economista iz 1854. možete pročitati ovdje.