Od toga se u 290 slučajeva, ili oko 80 posto, radilo o reagiranju na ponašanje ruskih vojnih zrakoplova, priopćeno je iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Više od 60 NATO-ovih borbenih zrakoplova diljem Europe u pripravnosti je non-stop, spremno za reakciju u slučaju nenajavljenih upada u zračni prostor NATO saveznica ili u slučaju gubitka veze između civilnih zrakoplova i kontrole zračne plovidbe, što se pak može dogoditi zbog tehničkih problema ili otmice. Većina od oko 370 presretanja u 2021. prošla je mirno i dogodila se u zračnom prostoru baltičkih zemalja članica, gdje NATO provodi misiju čuvanja neba uime Estonije, Latvije i Litve.

Slične misije nadziranja zračnog prostora NATO obavlja i za Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju. Sve su to zemlje koje nemaju adekvatne borbene zrakoplove u sastavu svojih oružanih snaga, pa se oslanjaju na NATO-ov "air policing".

Kad presretanja prođu mirno, to znači da NATO-ovi borbeni zrakoplovi, koji su dignuti na intervenciju, jednostavno prilaze, identificiraju i ispraćaju nenajavljenu letjelicu iz čuvanog prostora ili njegove neposredne blizine.

"Samo nekoliko presretnutih letova ušlo je u saveznički zračni prostor", priopćeno je iz NATO-a.

Mediji su zabilježili da je, u ožujku, u jednom danu bilo čak deset NATO-ovih presretanja ruskih vojnih zrakoplova na raznim mjestima od Baltičkog i Sjevernog do Crnog mora. Ruski piloti nisu toga dana ulazili u zračni prostor NATO-a, ali su letjeli bez primjene kodova transpondera pa su percipirani kao opasnost za civilne zrakoplove.

NATO je vijest o ukupnom broju presretanja u 2021. objavio u trenutku dok traju napetosti između vojnog saveza i Rusije, koje se pokušavaju smiriti najavom sastanka Vijeća NATO-a i Rusije, zakazanog za 12. siječnja, piše u četvrtak novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec.