Zajedno s Mladenom Novoselom, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Ribić je sinoć upozorio saborske zastupnike da će sindikati biti prisiljeni 'rad za stolom zamijeniti aktivnošću na ulicama' ukoliko ih se i dalje bude ignoriralo po pitanju 'Zakona o poticanju iseljavanja iz zemlje', ili službeno, promjene Zakona o poticanju zapošljavanja u hitnoj saborskoj proceduri.

'Ovo je sumanuti način da se financiraju trgovački lanci i veliki poslodavci, tj. da zapravo veliki broj radnika izgubi svoja radna mjesta jer će biti zamijenjeni SOR-ovcima, tj. besplatnom radnom snagom za poslodavce, budući da su SOR-ovci financirani sredstvima Europske unije koja su namijenjena dobrobiti radnika, a ne poticanju iseljavanja građana Republike Hrvatske i obaranju cijene rada u cijeloj zemlji', poručio je sindikalni

Teza o općem štrajku iskonstruirana je u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno', gdje je Ribić na pitanje voditelja Mislava Togonala odgovorio da je takav štrajk moguć već u ožujku, a ako se ne postigne dogovor o plaćama i dugu koji Vlada ima prema 700.000 građana, onda je moguć štrajk 'ovo proljeće'.

'Ozbiljno se pripremamo', kazao je Ribić, dodajući da je u 'pripreme za podizanje svijesti' o tome kako ova Vlada tretira interese radnika uključeno više sindikata. Pozvao je sindikalno članstvo da prouče tiskane materijale, te najavio 'sindikalni referendum, a onda i mogući štrajk'.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, objašnjava da Ribić, kao predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te predsjednik Matice, ima dvojaku ulogu, zbog čega se može pomisliti da iza njegovih najava stoje sindikalne središnjice. No one nisu uključene u aktualne pregovore Vlade i sindikata javnih službi, na koje se zapravo odnosi najava štrajka. 'U ovom trenutku sve je na razini sindikata javnih službi, a oni nisu tražili posredovanje', kaže Sever za tportal.

Novosel: Iluzorno je očekivati da će štrajkati radnici u realnom sektoru

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da se termin općeg štrajka može odnositi i na onaj u nekoliko tvrtki, kao i na razini jednog sektora.

'U ovom slučaju radi se o javnom sektoru i sindikatima koji sudjeluju u pregovorima za Temeljni kolektivni ugovor (TKU) na razini javnog sektora. Naravno da je njihovo legitimno pravo korištenje takvih ne samo izjava, nego i eventualno korištenje mogućnosti organiziranja štrajka na općoj razini javnog sektora zbog gospodarsko-socijalnih razloga prilikom sklapanja kolektivnog ugovora', kaže Novosel. U tom slučaju, dodaje, pitanje je samo bi li svi sindikati bili spremni zaprijetiti štrajkom ili samo neki od njih, što je stvar mogućnosti dogovora.

Što se tiče generalnog štrajka, Novosel ističe da bi u ovom trenutku bilo iluzorno očekivati da će radnici u realnom sektoru i pomisliti štrajkati za nekog tko ima sigurniju i možda veću plaću od njih samih.

I kulturnjaci u cajtnotu

Pregovori Vlade i sindikata javnih službi počeli su u utorak pod snažnim pritiskom da dogovor postignu do 12. ožujka, kad istječe produžena primjena pravnih pravila iz bivšeg TKU-a. No dogovoreno je tek da pregovori idu dalje, s tim da Vlada inzistira na prethodnom usuglašavanju 'protokola o pregovaranju', a sindikati su zasad uspjeli isposlovati samo to da paralelno krenu pregovori o granskim kolektivnim ugovorima. Upravo 12. ožujka istječe i granski kolektivni ugovor za kulturnjake.

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, podsjeća da je štrajk posljednja mjera na koju se odlučuju sindikati, iako je 'nepobitna činjenica to da smo u cajtnotu'.

'Fokusirani smo na to da se krene u pregovore jer smo definitivno u vremenskom škripcu, i mi i Vlada. Granski kolektivni ugovor za kulturu također ističe 12. ožujka, kada gubimo sve ono što je u tom ugovoru dodano kao specifično za naš sektor. Bez dodatka od sedam posto na uvjete rada ostaju naš Lado ili baletni ansambl HNK; da ne govorim o 10 posto uvećanja koeficijenta svim zaposlenima u kulturi. Dakle, stvar je vrlo mjerljiva i u tom svjetlu jučer smo predočili Vladi to da je iznimno zahtjevan posao pred nama', kaže Pilić za tportal.

Napominje da se u četiri godine primjene TKU-a pokazalo da je on na relativno prihvatljivoj razini i da se ugovorena prava, sama po sebi, neće otvoriti kao nekakvi problemi. Problema bi moglo tamo gdje se nisu očekivali - oko cijene rada.

U predloženom protokolu o pregovaranju stoji, naime, sljedeća rečenica: 'Predmet pregovora su radna i materijalna prava zaposlenih u smislu njihovog usklađivanja s novim propisima o radu i zaštiti na radu u okviru kojega se pregovora o osnovici za obračun plaća i drugih materijalnih prava zaposlenih.' Osim što sindikalisti smatraju da takvoj rečenici tu nema mjesta, jer protokol treba biti dokument o tehnici, a ne sadržaju pregovora, to im je signal da će se u pregovorima otvoriti i široka rasprava o cijeni rada, čime rok od 12. ožujka postaje još iluzorniji.

'Trebamo dijeliti sudbinu ove države'

Ipak, Ljubica Pilić ne prepušta se očaju. Dapače, kad je riječ o osnovici plaća, čini joj se da je u aktualnom okruženju, uz rast BDP-a i sve popratne divote, logično očekivati određivanje relativne cijene rada javnih i državnih službenika i namještenika spram prosječne plaće u gospodarstvu.

'To bi bilo pošteno. Zaista smatramo da trebamo dijeliti sudbinu ove države. Kad ne ide gospodarstvenicima, proizvođačima, ne može ni nama ići, ali kad ide njima, onda bi trebalo ići i nama', konstatira Pilić, dodajući da se osjeća nezadovoljstvo među sindikalnim članstvom jer je 'sve konačno krenulo, a mi stojimo'.

'Ministar Ćorić rekao je da se zasad ne opterećujemo cijenom rada, odnosno forsirao je protokol. To će se vrlo vjerojatno odraditi, iako smo ranije pregovarali i bez protokola pa smo uspješno završili pregovore, a pregovarali smo i s protokolima pa smo ih neuspješno završili. Nije presudan protokol, nego sadržaj', upozorava Ljubica Pilić.