Za najzanimljiviju Nobelovu nagradu, onu koja se dodjeljuje za mir, ove je godine stigao 241 prijedlog. Tajnik odbora Nobelove nagrade za mir, Geir Lundestad, rekao je da je nekoliko kandidata nominiranih ove godine povezano s Arapskim proljećem, ali nije htio otkriti njihova imena. Među poznatim kandidatima ove godine su WikiLeaks i njegov čelnik Julian Assange te brojne organizacije među kojima je i katarska televizija Al Jazeera, zaslužna za širenje demokratskog vala u arapskim zemljama
Rekordni 241 kandidat, među kojima su 53 organizacije, nominiran je ove godine za tu nagradu vrijednu 10 milijuna kruna (1,5 milijuna dolara). Odbor za dodjelu nagrade održao je zadnju sjednicu 30. rujna, a odluka će biti objelodanjena sutra.
Među nominiranima za nagradu su i izraelski dirigent Daniel Barenboim, afganistanska aktivistica za ljudska prava Sima Samar, Europska unija i bivši njemački kancelar Helmut Kohl. Zatim Wael Ghonim, egipatski internetski aktivist i izvršni direktor Googlea, egipatski pokret mladih '6. travnja', jedan od njegovih utemeljitelja Israa Abdel Fattah i tuniska blogerica Lina Ben Mhenni
Osim WikiLeaksa i Assangea, nominiran je i Bradley Manning koji je WikiLeaksu navodno otkrio američke tajne diplomatske bilješke, a nalazi se u strogom američkom vojnom zatvoru, pa, ne po prvi puta, i kubanski disident Oswaldo Payá Sardiñas (koji je dobio nagradu za ljudska prava Andrej Saharov Europskog parlamenta 2002), ruska skupina za ljudska prava Memorijal i njezina osnivačica Svetlana Ganuškina, kongoanski liječnik Denis Mukwege...
'Čvrsto vjerujem da odbor (za dodjelu Nobelove nagrade) i njegov predsjednik žele reagirati na glavna međunarodna pitanja obuhvaćena širokom definicijom nagrade za mir', rekao je Jan Egeland, bivši zamjenik norveškog ministra vanjskih poslova.
Zadnji rok za podnošenje nominacija bio je 1. veljače, ali su članovi norveškog odbora za Nobelovu nagradu mogli predlagati nominacije do dana njihova prvog zasjedanja koje se ove godine održalo 28. veljače. Nominacije se drže u tajnosti najmanje 50 godina, osim ako osoba koja predlaže nekog kandidata odluči otkriti svoj izbor. Nominacije mogu predlagati bivši dobitnici Nobelove nagrade i članovi parlamenata i vlada.
To su kandidati koji se najčešće spominju kao mogući dobitnici ovog priznanja, ali se i ove godine, kao i ranije, ne mogu isključiti iznenađenja, pogotovo što u ocijeni doprinosa miru ne postoje egzaktni kriteriji, pa su ponekad, kako tvrde kritičari, u igri i one političke naravi koji su ranijih godina podijelili javnost.
To priznanje prošle godine dobio je kineski disident i pisac Liu Xiaobo, koji se nalazi u zatvoru i nije mogao biti na ceremoniji dodijele, dok je službenom Pekingu ta nagrada bila osmišljen 'politički potez'. Podjela je bilo i kada je 2008. godine to priznanje dobio bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari za 'doprinos miru' u pregovorima na Kosovu i u jugoistočnoj Aziji.
Velike polemike - čak i zahtjeve da mu se ne uruči nagrada - izavala je odluka Komiteta u Oslu da to priznanje 2009. godine dodjeli Baracku Obami, i to čim je ušao u Bijelu kuću. Kritičari su tvrdili da je dobio nagradu za ono što je obećao, a ne za ono što je učinio.
Nobelova nagrada je i ranije povremeno izazivala polemike budući da je ponekad bila, kako tvrde kritičari, u službi dnevne politike. Vijetnamski premijer Le Duck To je 1973. godine odbio podijeliti nagradu s američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom, spor je izazvala i podjela tog priznanja između Yassera Arafata, Jitzhaka Rabina i Shimona Peresa 1994. godine, koja im je dodijeljena posle višegodišnjeg krvoprolića na Bliskom istoku.
Nagradu su dobivali i vjerski lideri posvećeni promociji ljudskih prava: na primjer, Majka Terezija iz Kalkute (1979), južnoafrički anglikanski nadbiskup Desmond utu (1984), tibetanski budistički duhovni lider i tadašnji politički vođa u egzilu Tenzin Gyatso, četrnaesti Dalaj Lama (1989), a često se događalo i da ne bude dodijeljena. Posljednja godina bez dodjele je bila 1972.
