TEST POPULARNOSTI

Tko će na prosvjed i što danas znači Praznik rada?

01.05.2016 u 09:29

Bionic
Reading

Uz dvije tradicionalne proslave 1. svibnja u Zagrebu, u Maksimiru i na Jarunu, prvi Praznik rada u mandatu vladavine Domoljubne koalicije obilježit će i dvije prosvjedne povorke. Od cijele vladajuće garniture, jedino je ministrica rada Nada Šikić potvrdno odgovorila na poziv Novog sindikata na tradicionalno druženje s građanima na Jarunu, dok se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ispričala zbog ranije preuzetih obveza. Ministrica Šikić vjerojatno će, otkrila je tportalu, skočiti i u Maksimir, a na obje lokacije ukazat će se zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i bivši predsjednik Ivo Josipović

Predsjedničine današnje aktivnosti nisu navedene na internetskoj stranici njezina Ureda, što ne znači nužno da se ona neće pojaviti u Maksimiru, gdje nitko od političara nije formalno pozvan. No svi prethodnici Kolinde Grabar Kitarović na čelu RH - Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović - upravo na toj lokaciji, među radnim narodom, obilježavali su Međunarodni praznik rada, pa bi se isto moglo očekivati i od aktualne predsjednice. Prošle godine, ona je 1. svibnja provela u Okučanima, na 20. obljetnici vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Tportal nije dobio odgovor na pitanje postavljeno još u ponedjeljak, hoće li i kako predsjednica obilježiti ovogodišnji Praznik rada. Isti upit o namjerama premijera Tihomira Oreškovića i članova njegova tima ignorirala je i Vladina Služba za odnose s javnošću. Kao da je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti, već danima su bez konkretnog odgovora i zaduženi za odnose s javnošću u HDZ-u i Mostu. Iz Vladine službene najave doznaje se tek da će premijer danas u Okučane, a za pretpostaviti je da bi mu se tamo mogao pridružiti prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, koji je 1. svibnja provodio u tom slavonskom mjestu još dok je bio čelnik opozicije. U Okučanima je prošle godine bio i tadašnji premijer Zoran Milanović, no on je uspio stići i na proslavu Praznika rada u Varaždin. Ove godine, Milanović ide u na SDP-ovu proslavu u Primorsko-goransku županiju i tamo će održati prigodan govor. Podsjetimo, politički govori najstrože su zabranjeni na pozornici u Maksimiru.

S Krešimirova trga u Maksimir ili na Keglić

Prošle godine sindikalne središnjice izmjestile su središnji skup iz Maksimira u Sisak, pa su obezglavljeni Zagrepčani 1. svibanj obilježili prilično mlako.

Današnje obilježavanje Međunarodnog praznika rada u Zagrebu započinje okupljanjem ispred Radničkog doma na Trgu kralja Petra Krešimira, odakle će prosvjedna povorka u 10.30 sati krenuti Šubićevom ulicom, preko Kvaternikova trga do Maksimira. Taj prosvjed pod geslom 'Ljude ispred profita!' organiziraju Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (HNS), koji očekuju uključenje više od tisuću sindikalnih aktivista i predstavnika civilnog društva.

S istog mjesta, ali u 12 sati, kreće prvomajski prosvjedni marš pod sloganom 'Kapital napada, radnice i radnici - vrijeme je za otpor'. Ta povorka, u organizaciji Tehnosa - Strukovnog sindikata radnika HEP-a, Novog sindikata, Sindikata novinara Hrvatske, Mreže antifašistkinja Zagreba, Radničke fronte, Zagreb Pridea, Ženske mreže Hrvatske i dr. kreće u suprotnom smjeru, prema Trgu dr. Franje Tuđmana (Keglić), gdje će uslijediti govori sindikalista i aktivista, te popratni glazbeni program.

O razlozima zbog kojih dvije povorke danas nisu ujedinjene, tportal je izvijestio još u ponedjeljak, a ovom prilikom podsjetimo samo da velike sindikalne središnjice ne žele organizirati prosvjedne skupove s političkom strankama (Radnička fronta), dok 'druga strana' smatra da nitko ne može imati monopol nad prosvjedom i da to mora biti dan otpora, a ne graha i odmora. Zato jedna od njihovih parola glasi: Nema graha, samo radnički bijes.

Ministrica Nada Šikić: I ja sam radnik, stižem na proslavu 

Nakon govora na Kegliću, dio ogladnjelih prosvjednika zaputit će se na Jarun, gdje se - paralelno s tradicionalnim okupljanjem u Maksimiru - i ove godine organizira proslava Praznika rada. Na južnoj strani jezera, od 10 sati ujutro, počinje okupljanje radnika - bivših, sadašnjih, budućih i svih koji se tako osjećaju - u organizaciji Novog sindikata. U podne kreće lagana glazba s razglasa, od 13.30 do 14.30 sati nastupit će tamburaški ženski sastav Cure iz Centra, a od 14.30 do 15 sati Deny Elvis Band & Boris Babarović – Barba, legenda Crvenih koralja. Organizatori koje predvodi predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, negdje u to doba uputit će okupljenima tradicionalnu, kratku čestitku. Program se potom nastavlja, opet uz živu glazbu i sindikalnu gastronomsku ponudu.

Na jarunsku proslavu pozvani su najviši državni dužnosnici i predstavnici političkih stranaka, ali politički govori nisu dopušteni, baš kao i u Maksimiru, gdje političari nisu niti pozvani. S maksimirske velike pozornice okupljenima će se obratiti čelnici sindikalnih središnjica Mladen Novosel (SSSH) i Krešimir Sever (NHS), a kratku čestitku u ime Grada Zagreba, kao organizatora proslave u Maksimiru, uputit će i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Od Ivekovića pak doznajemo da je Bandić potvrdio i dolazak na Jarun, da se predsjednica ispričala ranije preuzetim obvezama, da premijer i potpredsjednici Vlade nisu uopće odgovorili na poziv, ali i da je svoj dolazak potvrdila ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić.

U izjavi za tportal ministrica Šikić potvrdila je da će vjerojatno otići i u Maksimir, iako od šefova sindikalnih središnjica nije dobila pozivnicu. Na oba skupa sudjelovat će, poručuje, kao građanka, a ne kao ministrica. 'Ne mislim da je moje sudjelovanje na tim događajima vezano uz funkciju, nego uz cijenjenje sindikalne organizacije i sindikalne zahtjeve koji podupiru radnička prava. Da mi je bilo koji sindikat poslao pozivnicu, ja bih to potvrdila. I ja sam radnik', ustvrdila je ministrica Šikić.

Nije isključeno da će i ministrica Šikić s pozornice čestitati Praznik rada na Jarunu, dopušta Iveković, naglašavajući da su politički govori zabranjeni, ali se ministrica, ako želi, može pridružiti sindikalistima u pozdravu okupljenima. Misli li Iveković, inače, da je opravdan dojam onih građana koji poistovjećuju sindikaliste s političarima?

'Mislim da to nije opravdan dojam. To je pod utjecajem medija. Problem je taj što se sve gleda kroz prizmu Dnevnika HTV-a ili Nove TV, gdje se prikazuju samo te sindikalne 'govoreće glave', ljudi iz vrha. Međutim, puno sindikalnog rada odrađuje se svakodnevno na terenu, puno se kolektivnih ugovora potpisuje i puno se problema rješava. U praksi, ljudi počinju cijeniti sindikate tek onda kad se nađu u problemu. Kritički su nastrojeni uglavnom oni koji trenutno nemaju neki veliki problem, zato što se stvara takva medijska slika o sindikatima', smatra Iveković.

Na čemu, konkretno, radi Novi sindikat? 'Trenutno pokušavamo i vjerujem da ćemo s Vladom riješiti probleme pirotehničara. Tražimo da se razminiranje makne s tržišta i ako uspijemo, bit će to ogroman uspjeh i rezultat za pirotehničare. Provodi se niz sastanaka i aktivnosti za koje se ne zna, a često dovedu do rezultata. Pred sklapanjem smo novog kolektivnog ugovora u Jadranskim vratima u Rijeci, gdje su koncesionari Filipinci. Ako se potpiše, ljudima je riješen problem za iduće tri godine', nabraja Iveković. 

'Puno ljudi misli da neki uvjeti rada padaju s neba. Problem je u pogrešnoj interpretacija odredbe Zakona o radu, gdje se smatra da je diskriminacija ako netko tko nije član sindikata ne ostvaruje prava koja su dogovorena kolektivnim ugovorima, što je krivo tumačenje, ali u Hrvatskoj prisutno. Sve je manje članova sindikata koji se izbore za kolektivni ugovor, a kasnije ta prava konzumiraju nečlanovi i još kažu da sindikat ništa ne radi. A član sindikata kaže – što mi vrijedi članstvo kad ovaj koji nije član ima ista prava kao i ja', ilustrira Iveković. Na sindikalnoj sceni, kaže, ima i loših stvari, ali i puno dobrih: puno rada, truda i vrijednih ljudi.

'Problem je tome što dobre stvari u Hrvatskoj nisu medijima atraktivne – kad se potpiše dobar kolektivni ugovor, to se ne zna, ali zna se kad je štrajk. Sindikalni rad prati se kroz prizmu loših slučajeva, tako da situacija nije baš takva kakvo je javno mnijenje, kojeg sam ja jako svjestan', zaključuje Iveković.

Građane treba osvijestiti, sindikati nisu dio sistema i danas su važniji nego ikad

Mladen Novosel ističe za tportal da SSSH i NHS nisu pozvali političare u Maksimir niti ih tamo očekuju. Ipak, 'svaki političar je dobrodošao u Maksimir kao hrvatski građanin, ali bez obraćanja, barem što se tiče sindikata'. Gradonačelnik Bandić obratit će se s pozornice u ime organizatora događanja u Maksimiru, a s velike pozornice okupljenima će čestitati i Novosel i Sever. Osjeća li Novosel da građani danas poistovjećuju sindikalce s političarima?

'Svjestan sam da je u ovom tranzicijskom periodu, od 90. godine, teško promijeniti stavove hrvatskih građana o sindikatima koji su imali jednu sasvim drugačiju ulogu u bivšem sistemu. Do tada su sindikati bili društveno-političke organizacije, dio sistema. Mi nismo dio nikakvog sistema, mi smo samostalne, neovisne organizacije koje se isključivo financiraju od naših članova, nemamo nikakva sredstva iz državnog proračuna poput nekih organizacija civilnog društva. Prema tome, potpuno smo neovisni. Pitanje je informiranja i svijesti naših građana, ali mi se svakodnevno moramo truditi da svojim aktivnostima dokazujemo da svi sindikati nisu isti, kao što to nisu ni političke stranke', kazao je Novosel.

Primjera radi, nastavlja, puno sindikata neće se pridružiti povorci koju danas organiziraju SSSH i NHS, kao dvije reprezentativne sindikalne središnjice. 'Nažalost, to je tako. Onaj dio sindikalnog pokreta i sindikata koji se isključivo služe populizmom, samo govore o problemima, a ne bore se za promjenu zakona, ne organiziraju demonstracije i štrajkove – to su sindikati koji će kad-tad biti prepoznati kao oni koji služe sami sebi, a ne općem dobru hrvatskih radnika', napomenuo je Novosel.

A uloga sindikata danas je, zapravo, važnija nego ikad. Prvi i osnovni cilj trebao bi biti da se spriječe pokušaji smanjenja već umanjenih radničkih prava. 'Radnici koji nisu sindikalno organizirani prepušteni su sami sebi, nemaju pomoć ni od koga. Tragično je što, nažalost, često nemaju hrabrosti, pogotovo u privatnom sektoru, učlanjivati se u sindikate, prvenstveno zato što se boje otkaz ako su zaposleni na određeno vrijeme', ističe Novosel, dodajući da je to dio sindikalnog problema - kako takve radnike organizirati, pristupiti im i ohrabriti kako bi shvatili da će se daleko uspješnije zaštititi kada su sindikalno organizirani, nego kada to nisu.

Praznik rada kao test popularnosti političara

Bivši predsjednik Ivo Josipović ne može reći očekuje li od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da nastavi niz i pojavi se u Maksimiru poput njenih prethodnika. 'Ne znam, predsjednica sebi bira politiku, ne mogu ja reći što ja od nje očekujem. Samo znam da ću ja biti tamo, a hoće li ona biti, ne znam. Ne mogu joj ja politiku krojiti; što će predsjednica izabrati – to je njena stvar', kaže Josipović.

Josipović redovito pohodi prvomajske proslave, neovisno o funkciji. Slaže se da političkih govora tamo ne bi trebalo biti, a osobno se samo jednom u Maksimiru i jednom na Jarunu s pozornice obratio okupljenima s dvije ili tri pozdravne rečenice. 'To je manifestacija koju vode sindikati i oni moraju imati glavnu riječ', ističe Josipović.

Je li za političara na visokoj funkciji poseban izazov doći među među građane na Praznik rada? Je li to, s obzirom na zvižduke kakve su iskusili, primjerice, bivši HDZ-ov ministar gospodarstva Damir Polančec i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, svojevrstan test za političare? 'Naravno da političari tamo mogu očekivati dobro ili loše, ovisno o tome kako ih vide građani. Je li to test popularnosti? Ne bih stavljao te proslave na razinu testa za političare. Dakle, kao i svi javni nastupi ili pokazivanja, to može biti određeni pokazatelj, ali mislim da nitko ne treba ići tamo da bi se testirao na ovaj ili onaj način', kazao je Josipović.