Tko će upravljati Hrvatskom ako se kriza vlasti idućih dana rasplete prema zasad izglednom scenariju djelomične rekonstrukcije ili potpunog raspuštanja Vlade? Premda su stranački trustovi mozgova razradili sve opcije i na osnovi njih slažu svoju taktiku, po običaju se uvijek može pronaći barem neka nejasnoća ili nepreciznost koja otvara prostor za različita tumačenja
S obzirom na trenutni omjer snaga i spekulacije koje se pojavljuju u javnosti, razvoj događaja u dvije od tri moguće situacije poprilično je jasan i predvidiv. U trećoj dolazi red na tumačenje Ustava - a to je, znamo, kod Hrvata dosta tradicionalna vještina. U najvažnijem dokumentu jedne države uvijek se može iskopati kakva nepreciznost i na osnovi nje graditi uvjerljiv politički slučaj. Sreća da ipak imamo Ustavni sud, kakav - takav.
Doktor znanosti specijaliziran za ustavno pravo Samir Vrabec za tportal je razradio trenutno najizglednije mogućnosti rješavanja krize Vlade. On tvrdi da je ustavnopravni okvir relativno egzaktan, no političke okolnosti svejedno mogu proizvesti niz situacija koje zatim treba uklopiti u taj okvir - s manjim ili većim poteškoćama. Po njemu, čini se, najviše nejasnoća moglo bi se pojaviti oko prijelaznog perioda između eventualnog pada Vlade ili novih izbora.
Scenarij A: Sabor se raspušta a Vlada ostaje
Sabor većinom glasova (76 i više) donosi odluku o vlastitom raspuštanju prije glasovanja o povjerenju predsjedniku Vlade.
U tom slučaju predsjednica Kolinda Grabar Kitarović raspisuje nove izbore koji se moraju održati najkasnije 60 dana od raspuštanja, a sadašnja Vlada nastavlja s radom u ograničenom opsegu, u skladu sa Zakonom o postupku primopredaje vlasti, sve do stupanja nove Vlade na dužnost.
Scenarij B: Orešković preživljava glasovanje o povjerenju
Premijer Tihomir Orešković preživi glasovanje o povjerenju i ostaje na dužnosti dok prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko to ne uspije. 'Ako bi Sabor zatim prihvatio prijedlog predsjednika Vlade za izbor novog potpredsjednika, to bi značilo nastavak rada sadašnje Vlade', objašnjava dr. Vrabec.
Scenarij C: Vlada pada, imenuje se novi mandatar
Ova opcija podrazumijeva izglasavanje nepovjerenja premijeru Tihomiru Oreškoviću ili njegovu ostavku neposredno prije samog glasovanja u Saboru. U toj hipotetskoj situaciji ključnu ulogu igrala bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ali strogo formalno nije zanemariva ni ona predsjednika Sabora Željka Reinera. U roku od trideset dana od izglasavanja nepovjerenja (ili premijerove ostavke) potrebno je obaviti konzultacije s predsjednicom oko imenovanja novog mandatara i formalno predstaviti njegovo ime, zatim on mora predstaviti svoju vladu i zatražiti glasovanje u Saboru - dr. Vrabec upozorava da postoje stručna mišljenja po kojima on nije dužan istodobno predstaviti i program njena rada - te na koncu u istom roku mora biti i obavljeno glasovanje u Saboru.
Da je ovaj scenarij po volji HDZ-u vidi se i iz činjenice da su podržali Zdravka Marića kao mogućeg mandatara, iako nije izglasano nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću.
To je relativno jasan scenarij, no moguće je da predsjednica zaključi da nitko nema potrebnu većinu i odbije imenovati mandatara ili mu se u roku od trideset dana ne izglasa povjerenje. Tada nastupaju nejasnoće...
Scenarij D: Vlada pada, nitko nema većinu i počinju problemi
'Ako novi mandatar ne bude mogao biti imenovan od predsjednice, nije jasno treba li ona o tome izvijestiti predsjednika Hrvatskog sabora, a zatim je on povratno izvijestiti da nema nove Vlade, koliko god to besmisleno bilo. Čini se da je ovakvo postupanje nužno jer iz ustavne odredbe proizlazi da je obavijest predsjednika Hrvatskog sabora pretpostavka bez koje predsjednica ne može donijeti odluku o raspuštanju i raspisivanju izbora', objašnjava dr. Vrabec.
‘Ostaje upitnim to kakvi su status Vlade i ovlasti predsjednice Republike u tom pogledu ako predsjedniku Vlade bude izglasano nepovjerenje ili on podnese ostavku prije glasovanja. U tom slučaju predsjednik Hrvatskog sabora o ovoj činjenici izvješćuje predsjednicu Republike, a ona odmah po primanju obavijesti raspušta Sabor i istovremeno raspisuje parlamentarne izbore. Prema članu 112. Ustava, ovlast predsjednice Republike da imenuje tehničku vladu (privremenu nestranačku vladu) odnosi se na situacije da mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili Vladi ne bude izglasano povjerenje nakon održanih parlamentarnih izbora.
A iz ustavne odredbe koja uređuje mogućnost da se nakon pada Vlade iz postojećeg saziva Hrvatskog sabora iznjedri novi mandatar i nova Vlada nije razvidno koja je ovlast predsjednice Republike u pogledu Vlade ako taj pokušaj ne uspije’, kaže sugovornik tportala.
Zvuči komplicirano, no doista nije: radi se o dilemi može li Vlada koja je dala ostavku ili joj je izglasano nepovjerenje nastaviti raditi do stupanja na dužnost nasljednika, doduše u ograničenom opsegu, ili predsjednica ima ovlast imenovati privremenu tehničku vladu? Dr. Samir Vrabec skloniji je ovoj drugoj mogućnosti.
Ovlasti tehničke vlade bile bi uže
‘Ostavkom predsjednika Vlade prije glasovanja o povjerenju ili trenutkom izglasavanja nepovjerenja Vlada u cjelini je izgubila mandat koji je dobila od Hrvatskog sabora. Kako izvršna vlast mora postojati u kontinuitetu, tehnička vlada koju imenuje predsjednica Republike trebala bi stupiti na dužnost u najkraćem mogućem vremenu.
Ako bi novi mandatar i njegova vlada bili potvrđeni u ustavnom roku od 30 dana od izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade, njihovim stupanjem na dužnost tehnička vlada bi prestala djelovati. Ako pokušaj preslagivanja ne bi uspio, tehnička vlada bi obavljala izvršne poslove do stupanja na dužnost nove Vlade nakon održanih parlamentarnih izbora. Ovlasti tehničke vlade bile bi uže od ovlasti Vlade kojoj prestaje mandat sukladno odredbama Zakona o postupku primopredaje vlasti’, smatra dr. Vrabec.
Bezgranična mašta političkih kombinatora
Kako mašta velikih hrvatskih političkih kombinatora nema granica, tako su se i u vrijeme pisanja ovog teksta najednom pojavile nove, bezbrojne opcije raspleta krize vlasti. Mogao bi se povući prijedlog za glasovanje o povjerenju premijeru Oreškoviću, uz odstupanje obojice potpredsjednika Vlade i popunjavanje njihovih mjesta drugim ljudima. Moglo bi se izglasati nepovjerenje premijeru - a da se Sabor samoraspusti prije nego što predsjednica odredi novog mandatara.
Naravno, tu je uvijek i mogućnost političkog dogovora kojim bi svi prijedlozi bili povučeni iz procedure.
O tom potom: ustavni stručnjaci ponovno će imati pune ruke posla...
