No nedovoljno velika populacija za zdravu genetsku raznovrsnost, razmnožavanje u bliskom srodstvu i krivolov ponovno su posljednjih godina prekrasnog i korisnog euroazijskog risa Lynx lynx u ovom dijelu starog kontinenta doveli na sam rub opstanka. U Hrvatskoj ih danas ima samo 40-ak premda površine odgovarajućih staništa i lovišta omogućuju da ih bude i do 150.

Zabrinuti za budućnost ove divne mačke, hrvatski su stručnjaci nedavno zajedno sa slovenskim kolegama odlučili pokrenuti međunarodni projekt zaštite risa u Dinaridima. Cilj je kampanje naseliti 10 jedinki iz Rumunjske i Slovačke na područje Hrvatske i Slovenije čime bi se oporavila genetska struktura populacije i spriječilo njezino izumiranje. Osim toga, projekt uključuje i višegodišnje praćenje oporavka populacije, osiguranje preduvjeta za dugoročan opstanak povezivanjem s populacijama u susjednim zemljama te poticanje javnosti na sudjelovanje u aktivnoj zaštiti ove vrste.

Biolog dr. sc. Miha Krofel u Sloveniji je poznat kao stručnjak koji se za zaštitu divljih životinja ne bori samo istraživanjima, predavanjima, popularizacijom znanosti i radom na terenu, nego i odličnim fotografijama. Neke snimke iz svoje bogate zbirke nedavno je dao na korištenje organizatorima projekta, ali i tportalu (pogledajte naslovnu gore i dolje). Obično se kaže da jedna fotografija govori kao tisuću riječi. Ako je tome uistinu tako, onda bi Krofelove odlične snimke risova, osobito slatkih mladunaca možda mogle pomoći da se promijene stavovi javnosti i lovaca prema tim divnim stvorenjima (više njegovih slika pogledajte na ovom linku).

Primitivizam, predrasude i krivolov

Dr. sc. Magda Sindičić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu bavi se populacijskom genetikom te zaštitom divljih životinja i za tportal je objasnila da su od naseljavanja risa 1973., kada je šest životinja preseljeno iz Slovačke u Sloveniju ljudske djelatnosti uzrokovale preko 90 posto smrtnosti risa u našoj zemlji.

'U posljednjih 15 godina krivolov čini oko 60 posto zabilježene smrtnosti', dodala je Sindičić.
Kao jedan od razloga za porazne statistike, među ostalima, Sindičić ističe predrasude prema zvijerima naslijeđene iz narodnih priča, mitova i bajki, jednom riječju iz neznanja minulih stoljeća.

'F. Ž. Kesterčanek u priručniku za lovce 'Lovstvo' iz 1896. za risa kaže: 'On je obće zloglava, zloćudna, ljuta i pakostna zvier.' Nažalost, takav stav zadržao se sve do danas pa je u Hrvatskoj krivolov jedan od najvažnijih uzroka izumiranja risa', objasnila je naša znanstvenica. Osim radi trofeja, lovci ubijaju risove i zato što ih doživljavaju kao konkurenciju u lovu na divljač.

Kako smo već ranije pisali, u Hrvatskoj je 24. svibnja 2013. ubijen Tomo, posljednji ris koji je bio praćen telemetrijskom ogrlicom. Vijest o njegovoj smrti duboko je potresla sve znanstvenike koji ga su istraživali, snimali i pratili i smatrali ga svojim divljim ljubimcem. Fotopriču o Tomi pogledajte u galeriji gore.

Zašto je važno sačuvati risove?

Krofel u jednoj studiji objavljenoj u časopisu European Journal of Wildlife Research zajedno sa svojim suradnicima pokazuje da ris nije konkurencija lovcima niti opasnost za divljač. Naprotiv, ističe, ljudski lov je daleko veći uzrok smrtnosti divljih kopitara poput srna Capreolus capreolus nego ris. Studija također pokazuje da risovi rjeđe nego ljudi ubijaju lanad i jednogodišnje srne.

Sindičić kaže da je opstanak risa, baš kao i svake druge životinjske vrste važan, i zbog etičkih i zbog bioloških razloga.

'Svaka vrsta ima svoju ulogu u ekosustavu pa gubitkom svake narušavamo biološku raznolikost i ugrožavamo funkcioniranje ekosustava. Ris je selektivni predator koji se prvenstveno hrani bolesnim i starim jedinkama te tako ima ulogu čistača u ekosustavu. Također, Hrvatska je potpisnica mnogih međunarodnih sporazuma kojima se obvezala štititi svoju biološku raznolikost pa je spašavanje ove populacije u jednu ruku i zakonska obveza Hrvatske', kaže naša biologinja.

I Krofel u svojim izlaganjima često ističe da su risovi važni pa i neophodni za očuvanje zdravlja ekosustava jer kao plijen uglavnom odabiru životinje slabijeg zdravlja. Njihovo posljednje utočište u Sloveniji je Snežnik u kojem je Krofel napravio svoje prekrasne fotografije.

Osim divljim kopitarima, euroazijski risovi hrane se i miševima, voluharicama, zečevima pticama i sl.

Risovi su u Hrvatskoj strogo zaštićeni. Njihovo uznemiravanje, ozljeđivanje i ubijanje kažnjava se novčanom kaznom od 35.000 kuna. No krivolovce nije lako otkriti pa je malo nade da je Tomo posljednja žrtva primitivizma u Hrvatskoj.

Više detalja o projektu zaštite risa i mogućnosti da ga pomognete možete doznati na ovom linku