Premijerka Jadranka Kosor najprije se pohvalila uspješnim radnim tjednom i posjetom Kraljevini Danskoj i Briselu gdje je, tvrdi, od europskih političkih čelnika dobila potporu za završetak pregovora s EU-om.

Također, rekla je da bdiju nad poglavljem 23 o pravosuđu te da su kroz Akcijski plan definirali stegovnu odgovornost za suce i državne odvjetnike, ustrojili specijalizirane odjele za ratne zločine u većim gradovima, popunili su nova radna mjesta u PNUSKOK-u u skladu s novim zakonom o policiji i slično.

'Svakodnevno smo u kontaktu, odnosno pregovarači - ljudi iz ministarstava su u kontaktima s ljudima u Europskoj komisiji', rekla je Kosor i dodala da je sada najvažnije da sa svime upoznaju javnost.

Tko hoće socijalnu pomoć, ne smije odbiti humanitarni rad ni priliku za zaposlenje

Vlada je u Sabor u dva čitanja uputila prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi prema kojoj se devet milijardi kuna rezerviranih u proračunu za socijalnu skrb više ne raspoređuje preko različitih ministarstava nego će se upućivati samo preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. 'Ministarstvo prometa je dodjeljivalo novac za besplatne autoceste invalidima, a Ministarstvo pravosuđa plaćalo pravnu pomoć. Sada će sve biti pod jednom kapom, a vještačenje za potrebe socijalne skrbi odvijat će se na jednom vijeću koje tek trebamo osnovati', rekao je ministar zdravstva Darko Milinović.

Socijalna pomoć će za jednog samca narasti sa 500 na 600 kuna, a novim zakonom neće biti rezanja nikakvih prava. On tvrdi da će se novim zakonom smanjiti vrsta zlouporabe socijalnih naknada: 'Tako netko tko ima dvosobni, trosobni ili vikendicu neće imati pravo na socijalnu naknadu koje će se preciznije definirati.' Milinović po svojoj logici objašnjava da osoba može iznajmiti jednu sobu u stanu kako bi preživjeli.

'Dakle, ako netko od korisnika socijalne usluge odbije posao bit će mu uskraćena jedna trećina pomoći, a ako odbije drugi put, trajno će izgubiti socijalnu pomoć. Morat će se i odazivati na humanitarni rad ako je radno sposoban i uvijek biti na raspolaganju kako bi spriječili rad na crno. Nema razloga da ne bude po dva sata dostupan da, primjerice, slijepcu ode u trgovinu, inače ostaje bez pomoći', rekao je Milinović.

Milinović kaže da će se osnovati i Nacionalno vijeće za proučavanje i prepoznavanje socijalnih problema u društvu: 'Uvode se dvije osnovice kod ostvarivanja novčanih naknada kako bi naknade bile točno ciljane i da dođu u prave ruke. Naknade više nisu fiksne nego se vežu za proračunsku osnovicu.'

'Posljednjih dana spominjala su se i djeca s teškoćama u razvoju, i moram reći da njihova invalidnina ostaje ista - 250 posto od osnovice, ali im se i uvode dodatna prava. Članovi obitelji nisu mogli prema dosadašnjem zakonu dobiti status njegovatelja. Sada i članovi obitelji mogu postati njegovatelji, ako to ne mogu postati roditelji', kaže Milinović.

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac podržao je Zakon i rekao da je do sada socijalni sustav bio preopterećen prevelikim stupnjem institucionalizacije, te je dodao da treba u sustav uključiti ljude kao što su osobe s invaliditetom. 'Riječ je o nastojanju da se to radi po načelu minimalne segregacije i istovremeno po načelu maksimalne integracije.'

Vlada je predložila i Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru kojim se izjednačava pravo na starosnu mirovinu ženskih i muških zastupnika - rekao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.

Zastupnici u Saboru mogu ostvariti zastupničku mirovinu pod uvjetom da su u Saboru obnašali dužnost zastupnika najmanje jedan mandat. Starosnu mirovinu zastupnice prema dosadašnjem Zakonu mogu ostvariti nakon navršenih 55 godina, a muškarci nakon navršenih 60 godina, i na temelju mirovinskog staža od 25 godina.

Prema novom zakonu zastupnice i zastupnici idu u mirovinu sa 60 godina.