HRT-ove kamere snimile su djecu kako iz prvog reda na Thompsonovu koncertu prizivaju na ubijanje Srba, a RTL-ove djecu kako viču 'Za dom spremni', a jedan od njih se odvažio u središnjim vijestima ispružiti ruku. Kako je umjesto desne ispružio lijevu, cinični komentatori na društvenim mrežama odmah su napisali da, osim lošeg odgoja, roditelji nisu osigurali ni adekvatnu izobrazbu.

Reporterka Nataša Božić u čijem se javljanju uživo to dogodilo odlično je reagirala, sve je osudila, ali slika je već otišla u eter.

Fotograf Nikola Šolić na Jelačić placu našao se u situaciji u kojoj su, prema njegovu svjedočenju, četvorica dječaka verbalno napala turista samo zato što je crne boje kože. Kada se on umiješao u priču i podigao glas, poručili su mu da je četnik. 'Nemreš biti turistička destinacija a odgajati djecu ko rasiste, nacionaliste, šoviniste, idiote koji misle da su posebni, naročito ako su u čoporu', zapisao je Šolić na svom facebook-profilu.

Vlasta Ilišin, sociologinja s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu kazala nam je kako je krivnja za takvo ponašanje djece, koje više nije rijetkost, na svima nama.

'Krivnja je na svima. Od roditelja, institucija, političara, obrazovnog sustava, medija. Rijetko ili nikako se reagiralo proteklih godina i zato se takve stvari događaju. Evo ni sada nakon Knina u događajima koje spominjete nitko nije reagirao, ali ni u ovom u Zagrebu nitko nije reagirao. Proteklih 20 godina na stadionima to je bila 'normalna' pojava pojava, reporteri bi to prešućivali ili bi tek sporadično registrirali kad naprosto nisu to mogli izbjeći. Slučaj svastika na Poljudu je jedan od takvih. Svi se iščuđavaju što se to dogodilo. Nemamo pravo na zgražanje već se moramo pogledati u zrcalo i zapitati što ne valja s nama. Tu ne mislim samo na roditelje na cjelokupno društvo. Ova djeca su proizvod ovog društva i na tome moramo poraditi', mišljenja je Ilišin.

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako sve polazi od kućnog odgoja i obrazovnog sustava.

'Sva ta djeca rođena su poslije rata, a zadojena su mržnjom i to je strašno. Da znaju što znači šetati sa žutom trakom oko ruke i biti obilježen vjerojatno, to nikad ne bi izvikivali. Sve polazi od kuće, djeca ondje puno toga nauče, roditelji ih ne obuzdavaju, neki ih i potiču. U školama ih se ne uči da budu protiv takvih stvari. Da ih uče kao što uče u Njemačkoj o značenju kukastog križa vjerujem da ih na našim fasadama ne bi bilo. Gdje djeca mogu nešto naučiti? Na koncertu Marka Perkovića Thompsona', zapitala se Krizmanić.

Smatra da nesnošljivost u našem društvu zbog toga što je netko drukčiji stalno eskalira, a zanemarivanje obrazovnog sustava ističe kao poseban problem.

'Djecu se ne uči i to je problem. Za vrijeme komunističkog mraka o tome se učilo i zato toga nije bilo, a i kažnjavalo se na pravilan način. Mi samo blebećemo o toleranciji bez konkretnog objašnjenja što bi to trebalo značiti. Mislim da se neke stvari i namjerno puštaju da se događaju jer u datom trenutku to nekom odgovara. Društvo je zatrovano i u lošijem je stanju nego što se čini da jest. Ali da se razumijemo, nisu djeca kriva. Netko ih je tomu naučio', zaključila je

Krizmanić.