Prema podacima Eurostata iz 2011, Belgijanci su najbogatiji Europljani iza Švicarske, koja nije članica eurozone i čije bogatstvo po glavi stanovnika iznosi 133.334 eura. Prosječna štednja i investicije Belgijanaca iznosila je 67.518 eura, što je daleko više od Francuza (41.407 eura) i Nijemaca (38.702 eura). Belgijancima su se približili Nizozemci, sa prosječno vrijednom imovinom od 61.219 eura u 2011. Ove procjene ne uključuju vrijednost nekretnina, koju Belgijska središnja banka procjenjuje na više od bilijun eura.

Jedno od objašnjenja belgijskog fenomena odnosi se na činjenicu da su Belgijanci među najvećim štedišama na svijetu. Na kraju 2012, unatoč niskim kamatnim stopama, uštedjeli su rekordnih 15.6 posto prihoda ili 230 milijardi eura, u odnosu na 218 milijardi godinu ranije.

Belgijsko nasljedstvo, koje se sastoji i od vrijednosnih papira, također se temelji na povoljnom oporezivanju kapitala. Cijene nekretnina povoljnije se nego u susjednim zemljama, što omogućava Belgijancima da prilikom kupnje posegnu dublje u vlastitu ušteđevinu.

Krajem lipnja 2007. godine, kada je burza stajala najbolje, obiteljsko bogatstvo u Belgiji procijenjeno je na 882 milijarde eura, a krajem 2008. na 795 milijardi eura.

U stalnom iščekivanju povećanja poreza, belgijske obitelji velike količine novca stavljaju na štednju, što objašnjava zašto Belgija ima veoma bogate obitelji, a siromašnu državu.

Belgijski javni dug iznosi 98 posto BDP-a, a BDP po glavi stanovnika iznosi oko 33.700 eura. Prema standardima kupovne moći, to stavlja Belgiju iza Luksemburga, Nizozemske, Austrije ili Njemačke.

Nedavno zajedničko istraživanje francuskog instituta Ipsos, TV kanala RTL-TVi i lista Le Soir pokazuje da 2,3 milijuna od nešto više od 11 milijuna Belgijanaca živi ispod granice siromaštva.