Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervetin, PR menadžerica čija je agencija oblikovala kampanje IDS-a i bila zadužena za komunikacijske strategije gradonačelnika pojedinih istarskih gradova, čvrsta je u stavu obrane argumenata za podizanje ustavne tužbe protiv Vladina projekta oprosta dugova najsiromašnijima i ne vidi baš ništa spornoga u vlastitom antagonizmu. S jedne se strane, naime, zalaže za pomoć ljudima koji su se našli u financijskim teškoćama, a s druge - bori se protiv mjera koje bi socijalno ugroženim građanima pomogle da izađu iz dužničkog ropstva
Običnim smrtnicima to je neshvatljivo, ali ona ima objašnjenje: 'Vladu želimo natjerati da se uozbilji, shvati svoj dio odgovornosti za loš zakon i donese novi Ovršni zakon kojim će se dug vratiti, a ne zakon kojim će se legalizirati kamatarenje.'
Obrazlažući svoj potez u medijima, više je puta spomenula da je riječ o političkom marketingu kojim Vlada krši zakonske i moralne ovlasti jer se odlučila javno poslužiti masom obespravljenih, osiromašenih, iskamatarenih i blokiranih ljudi kao kulisom velikog oprosta. 'Kad se takav oprost kao politika Vlade širi sredstvima javnih medija, stvara se mentalitet malodobnih i nesposobnih pred velikim koji ima autoritet oprosta. Takav model razmišljanja u demokraciji društveno je ograničen i zaostao', objasnila je tportalu Kervatin.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić zaustavljanje projekta koji pomaže najugroženijima nazvala je zločestim ističući da se radi o dobrovoljnom sporazumu, a ne o aktu prisile.
Kervatin, međutim, smatra da je Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima, kako se službeno naziva sporni dokument, najobičnija farsa i da Vlada nema ovlasti sporazumima rješavati goruće probleme. 'Inače dolazimo do kafkijanskog modela da će neka vlada sporazumom ponuditi Srbima neka uzmu ono što misle da im pripada', ističe Kervetin.
Blokirani uglavnom podržavaju tužbu. Željko Ćorić, poljoprivrednik iz Virovitičko-podravske županije, Vladinu nakanu smatra političkim kupovanjem glasova, a sporazum diskriminirajućim prema većini. Akademska slikarica Sonja Hržina Majstorović iz Zagreba misli da bi se ljudima trebalo omogućiti povrat dugova dobrovoljnim radom ili kompenzacijom, a ne otpisima, a Slavimir Brkić iz Garešnice, član Izvršnog odbora Udruge OPG Život, da je riječ samo o prvoj pomoći koja dugoročno, osim podjela i neravnopravnosti, ništa neće donijeti.
No čim je tužba obznanjena, oko Kerevatin se zavrtjela priča o motivima njezina angažmana u udruzi. Jedna kaže da se zadužila u Koruškoj banci za 300 tisuća eura pa sada vidi mogućnost da izbjegne vraćanje. Kao iskusna PR stručnjakinja oprezna je u razgovoru s novinarima i ne želi odgovarati na pitanja s navodima iz anonimnih izvora.
'Izložim se u javnosti po pitanju izmjene zakona za koji se drži da je proizveo dug koji je veći od hrvatske ekonomije i iza kojeg stoje određene interesne skupine koje na tom zakonu zarađuju i odmah me se počne cipelariti. Kad sam se odlučila suočiti s javnobilježničkom i odvjetničkom mafijom koja zarađuje pola milijarde na mjesec, a to se da izračunati i dokazati, podržala sam svoju djecu da čim prije odu iz Hrvatske jer sam znala da će uslijediti napad na mene', objašnjava Kervatin taj oprez.
Ipak, kazala nam je da je zbog obiteljskih razloga digla kredit kod austrijske zadruge u Hrvatskoj čija je otplata postala otežana kada su se primanja smanjila. Onog trenutka kad je saznala da je zadruga u Hrvatskoj poslovala ilegalno, a do tada je već vratila 150 tisuća eura, predala je kaznenu prijavu i obustavila plaćanje rata. 'Uvijek kažem da se dug mora vratiti i da smo svi jednako krivi - i mi koji smo uzeli kredit i vjerovnik koji ga je dao i država koja je mu je to dopustila', kaže Kervatin.
Bivši IDS-ovac i saborski zastupnik Damir Kajin smatra da je podizanje ustavne tužbe protiv Vladina projekta oprosta dugova dobar potez Miriam Kervetin koju poznaje nešto više od dvadeset godina, ali naglašava njezin PR angažman oko kojeg se lome koplja u Istri.
Ne živi ona ni od kakve lukrativne djelatnosti nego od pružanja PR usluge gradovima i općinama u Istarskoj županiji što spada u kategoriju političkog marketinga. Na PR usluge u medijima troši se 15 milijuna kuna godišnje, odnosno u jednom mandatnom razdoblju oko 60 milijuna kuna', kaže Kajin.
Kervatin je u žižu šire javnosti naročito došla u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore kada je svoju potporu dala HDZ-ovoj Kolindi Grabar Kitarović. Obrazložila je to činjenicom je Grabar Kitarović, nakon što je udruga Blokirani od oba kandidata zatražila da to učine, za razliku od Ive Josipovića, obećala da će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti zakona za koji drže da je proizveo suprotne efekte od proklamiranih. Danas ne želi nagađati je li u predsjedničkom srazu to prevagnulo, ali aktualna predsjednica svoje je obećanje ispunila 24. veljače poslavši zahtjev za ocjenom ustavnosti pojedinih članaka Ovršnog zakona. Nakon toga predsjednica Grabar Kitarović na Pantovčaku je ugostila Miriam Kervatin, a nedugo zatim, u petak, napisala je premijeru Zoranu Milanoviću još jedno pismo u kojem od njega traži da se zakonom uvede moratorij na ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika.
