Financijska pomoć EU-a Srednjoj i Istočnoj Europi putem Kohezijske politike EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine, za ovu bi regiju mogla imati značaj 'Maršalova plana', ističe se u nedavno objavljenoj analizi Erste Grupe koju je izradio Ured za EU banke Česká spořitelna
Ukupni iznos sredstava u strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje od 2014. do 2020. godine je 351,9 milijardi eura, a zemljama Srednje i Istočne Europe dodijeljeno je gotovo polovice tih sredstava ili 167,1 milijardi eura. Ako te zemlje uspiju povući 90 posto novoodobrenih sredstava, to bi podiglo rast njihova BDP-a za 0,3 do 0,8 posto.
'Međutim, pred zemljama regije SIE dug je put do poboljšanja sposobnosti iskorištavanja fondova, koja je i dalje na niskoj razini. Da bi to postigle, trebaju znatno srezati birokraciju, uvesti transparentnije postupke odabira projekata te uspostaviti čvršću regionalnu suradnju', naglašava autor izvješća Jan Jedlička
Daleko najveći dio kolača iz EU-a pripada Poljskoj, koja bi trebala dobiti 77,6 milijardi eura. Poljska je usto jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela dobiti veći iznos iz Kohezijske politike EU-a za 2014. - 2020. nego u prethodnom razdoblju od 2007. do 2013. godine.
Gledajući godišnje odobrena sredstva po glavi stanovnika kao reprezentativniji pokazatelj, Estonija je na prvom mjestu s približno 387 eura po stanovniku godišnje, a slijedi Slovačka sa 369 eura. Promatrajući odnos prosječne godišnje dodjele sredstava i BDP-a, najveći iznos iz fondova EU-a trebao bi se dodijeliti Mađarskoj (3,2% BDP-a godišnje), koja je po ovom pokazatelju ispred baltičkih zemalja (2,9 – 3,0% BDP-a).
Hrvatskoj je ukupno dodijeljeno 8,61 milijardu eura, odnosno 289 po glavi stanovnika ili 2,8 posto BDP-a. Analitičari Erste Grupe smatraju da je prometna infrastruktura, posebice željeznica i luke, ključno područje koje treba poboljšati u Hrvatskoj.
Još jedno važno područje gdje bi se trebalo povući više sredstava jest energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. Korištenje fondova moglo bi pomoći i razvoju informatičke infrastrukture, proširenjem pokrivenosti širokopojasnim internetom ili projektima kao što su e-zdravstvo ili e-škola, tj. unapređenjem javnih usluga radi povećanja učinkovitosti.
ŠTO JE ZEMLJA RAZVIJENIJA DOBIVA MANJE NOVCA
Općenito, što je gospodarstvo zemlje razvijenije, to će manje novca primiti iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. No Rumunjska i Bugarska kao najmanje razvijene članice EU-a ukupno su dobile na raspolaganje manje sredstava nego što su trebale. Kako bi se to kompenziralo, ove će dvije zemlje dobiti financijsku pomoć i iz drugih europskih programa, kao što je Zajednička poljoprivredna politika. Očekuje se da će im se kombinacijom ovih politika osigurati dovoljan iznos subvencija.
Među zemljama regije SIE-6 samo je Poljska do kraja 2013. uspjela povući dvije trećine (67,9%) sredstava iz fondova EU-a koja su joj dodijeljena za prethodno razdoblje od 2007. do 2013. godine. Mađarska (59,3%) Slovačka (52,6%) i Češka (51,1%) uspjele su povući više od polovice sredstava koja su im odobrena, dok je Rumunjska iskoristila samo 37,8% dostupnih sredstava.
No Rumunjska je još uvijek nova članica, koja je pristupila Europskoj uniji tek 2007. 'Uzrok loših rezultata Rumunjske u iskorištavanju fondova EU-a mogao bi ležati u nedostatku iskustva i lošem radu javne uprave. S obzirom na pravilo 'N+3' kojim se zemlji daju tri dodatne godine da utroši sredstva dodijeljena za prethodno razdoblje, još ima vremena za popravak', dodaje Jedlička.
