U dijelovima okupiranog ukrajinskog teritorija Rusija izdaje vlastite putovnice već gotovo desetljeće, otežavajući pritom dobivanje ili obnavljanje ukrajinskog državljanstva. Događa se i to da jedna osoba dobije dva poziva na bojišnicu, jedan iz Moskve, a drugi iz Kijeva. Masovna naturalizacija građana u spornim teritorijima poznata je kao 'pasošizacija'.

Irina Verešuk, potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica za reintegraciju okupiranih područja, naglašava da pretvaranje ukrajinskih državljana u ruske predstavlja ratni zločin.

'Ženevske konvencije jasno zabranjuju prisilno izdavanje putovnica stanovnicima okupiranih teritorija', napomenula je za Politico.

Ernes, prodavač automobila, otišao je s Krima u Gruziju kako bi izbjegao rusku mobilizaciju u rujnu, povevši i ženu i troje djece. To je obitelj krimskih Tatara, autohtone manjine protjerane s Krima u doba Sovjetskog Saveza, koja se vratila u domovinu nakon pada Željezne zavjese 1990-ih. Baš kao i druge etničke manjine na teritorijima pod kontrolom Kremlja, Tatari su postali prve mete ruske mobilizacije.

Ernesova obitelj danima je kampirala uz cestu, a na kraju su podmitili nekoga da preskoče 16-kilometarsku kolonu vozila pred gruzijskom granicom. No tada su se suočili s velikim problemom, s obzirom na to da je Gruzija u međuvremenu počela zabranjivati Rusima ulazak u zemlju. Dok su Ernes, njegova supruga i starija djeca imali ukrajinske putovnice, najmlađi dječak imao je samo ruski rodni list. Graničari su rekli da obitelj može ući, ali bez mališana.

'Rekli su - ostavi ga tamo. Kao da je kofer', rekao je Ernes. Obitelj se potpuno iscrpljena - fizički, emocionalno i financijski - vratila na Krim.

Prema Medžlisu, predstavničkom tijelu krimskih Tatara sada sa sjedištem u Kijevu, oko 2500 krimskih Tatara koji su s ruskim dokumentima pobjegli u Kazahstan zatražilo je u tamošnjem ukrajinskom konzulatu ukrajinske dokumente da bi mogli putovati dalje.

Ruska politika prisilnog izdavanja putovnica, pokrenuta u Gruziji i Moldaviji, a zatim i u Ukrajini, obuhvatila je nekoliko milijuna ljudi kako bi se zaustavio pad broja stanovnika Rusije i potkopao suverenitet ciljanih zemalja pod ruskom interesnom sferom. Nakon aneksije Krima 2014. Rusija je automatski transformirala više od dva milijuna Krimljana u ruske državljane, a 2016. onemogućila je osobama bez ruske putovnice da dobiju medicinsku skrb, obrazovanje ili zdravstveno osiguranje, obavezno za zapošljavanje na Krimu. U svibnju 2022. ruska putovnica uvedena je na novookupiranim teritorijima u južnoj Ukrajini, uključujući Herson i Mariupolj.

Imati rusku putovnicu s Krima jako je problematično u Europi, kaže 31-godišnji krimski Tatar koji je napustio taj poluotok u rujnu kako bi izbjegao mobilizaciju. Uspio je ući u Europu preko Latvije sa zastarjelom ukrajinskom putovnicom, no mnogi nisu bili te sreće. Uputio se u Poljsku, u kojoj je, kaže, naišao uglavnom na simpatije i pomoć. Ali volonter koji pomaže ukrajinskim izbjeglicama rekao mu je da je izdajica jer je ostao na Krimu i nije obnovio ukrajinsku putovnicu.

Refat Čubarov, čelnik Medžlisa, kaže da se mnogi izbjeglice ne žele vratiti u Ukrajinu tijekom rata jer bi mogli biti regrutirani u ukrajinsku vojsku. U međuvremenu Kijev poziva Europu da odbije Ruse, tvrdeći da bijeg od mobilizacije nije isto što i protivljenje ratu.

EU je u rujnu suspendirao sporazum o vizama za ruske državljane. Baltičke zemlje, Finska i Poljska zabranile su ulazak ruskim turistima u listopadu, pozivajući na zabranu u cijeloj Uniji, dok su Slovačka i Češka u rujnu prestale izdavati humanitarne vize Rusima.

Ali Krimljane koji nisu imali drugog izbora nego uzeti ruske putovnice treba tretirati drugačije od Rusa, smatra Čubarov. 'Ako su s Krima, nisu prijetnja', rekao je za Politico.

Stižu i Čečeni

Državljani Rusije iz Čečenije i Dagestana počeli su masovno stizati u Sarajevo kao 'turisti' zahvaljujući bezviznom režimu BiH s Rusijom, a zapravo s namjerom traženja azila u Hrvatskoj. Slobodna Bosna piše da Čečeni na taj način nastoje izbjeći sudjelovanje u ruskom napadu na Ukrajinu te u BiH ulaze iz Srbije.

Svevlad Hoffman, savjetnik ravnatelja Granične policije BiH, upozorava da bi među pristiglima mogli biti borci Ramzana Kadirova, zloglasnog čečenskog ratnog vođe u Ukrajini, suradnika Vladimira Putina te velikog prijatelja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Hoffmann je za portal Hrvatski medijski servis (HMS) iz Mostara rekao da je motiv ulaska dijela pristiglih Čečena u EU daleko od ostvarivanja azilantskog statusa.

'Ova situacija predstavlja potencijalnu ozbiljnu ugrozu sigurnosti kako BiH, tako i EU-a, upravo u svjetlu ratnog sukoba u Ukrajini', istaknuo je Hoffmann, zauzimajući se za ukidanje bezviznog režima s Rusijom kako bi se otklonili ovi sigurnosni problemi, a BiH uskladila svoju vanjsku politiku s Europskom unijom. Isto je prošlog tjedna poručio potpredsjednik hrvatske Vlade Davor Božinović, podsjećajući da 'države koje imaju ambiciju postati članicama Europske unije između ostaloga moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om, a u tom kontekstu i vizne režime'.

Dan kasnije skupini od 20-ak ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije odbijen je ulazak u BiH te su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na aerodrom u Sarajevu. Svi oni planirali su zatražiti politički azil u Hrvatskoj zbog mobilizacije za rat u Ukrajini, piše Kavkaz.Realii, servis Radija Slobodna Europa u Sjevernom Kavkazu.