Osim Perkovića, koji je izručen Njemačkoj temeljem europskog uhidbenog naloga, najpoznatiji 'bjegunac' kojeg je tražila Hrvatska je Zsolt Hernadi. Sumnjiči ga se da je bivšem premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita u slučaju Ina-MOL. Njega Hrvatska traži već četiri godine, a svima je poznato da se kao šef MOL-a nalazi u Mađarskoj.

Iako je Hrvatska poslala europski uhidbeni nalog, mađarska strana ga je odbila. Obrazloženje je bilo da je obustavljen postupak za isto kazneno djelo u Mađarskoj, iako u tom postupku Hernadi nije bio optužen nego je bio samo svjedok. Zbog toga je zagrebački Županijski sud zatražio i tumačenje europskog uhidbenog naloga od Suda EU-a u Luksemburgu, a odluka se još čeka.

Hrvatskoj je odbijen europski uhidbeni nalog kojim je od Njemačke tražila bivšeg poduzetnika Ivana Radoševića. Njega pak MUP, na čijoj se tjeralici nalazi, traži zbog zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju te zlouporaba položaja i ovlasti.

Na tjeralici se Radošević nalazi već više od 10 godina, iako je poznato da živi i radi u Njemačkoj. Izručenje se tražilo zbog višemilijunskog kriminala u aferi Zagrepčanka iz 1997. godine. No kako je Radošević njemački državljanin, a po njemačkim zakonima nastupila je zastara za ova kaznena djela, europski uhidbeni nalog odbijen je 2014. Sličan epilog očekuje se i po pitanju nove optužnice protiv Radoševića, no ovaj put za kriminal na štetu Tvornice autobusa Zagreb (TAZ).

Zbog gospodarskih malverzacija Hrvatska traži i kontroverzne poduzetnike iz 90-ih Miroslava Kutlu i Josipa Gucića. Protiv njih nisu izdani europski uhidbeni nalozi jer se zna da Kutle živi i radi u BiH, a Gucić u Srbiji, susjednim državama koje nisu članice Europske unije.

Međutim dvojac se ipak nalazi na MUP-ovim tjeralicama. Kutle je u aferi Gradski podrum bio i pravomoćno osuđen, no u BiH su procijenili da to nije kazneno djelo u toj državi. Kutlu ipak traže i zbog drugih procesa. Potkraj lipnja nepravomoćno je osuđen na tri i pol godine zatvora i 5,1 milijun dolara kazne u aferi Dubrovačka banka, a protiv njega je podignuta i optužnica u slučaju Diona.

Gucića, koji se skriva u Beogradu, tražilo se pak zbog afere Brodokomerc, u kojoj je osuđen na dvije godine zatvora, no zbog zastare početkom godine postupak je obustavljen. Gucić je pak zbog kriminala u tvrtkama Amfora i Primorje iz Makarske dobio osam godina zatvora.

Zbog ratnih zločina počinjenih u Vukovaru Hrvatska traži i Miroslava Radića i Veselina Šljivančanina, dvoje od tzv. vukovarske trojke, no teško je vjerovati da će ih Srbija izručiti.

No dok se neki još nalaze na tjeralicama, dio bjegunaca Hrvatska je ipak uspjela dobiti. 

Jedan od najpoznatijih je Ante Gotovina, koji je bio u bijegu od 2001., kada je protiv njega podignuta optužnica, do 2005., kada je uhićen na Kanarskim otocima. Tri godine kasnije Gotovini, koji je optužen s Čermakom i Markačem, počinje suđenje, a 2011. je nepravomoćno osuđen, da bi samo godinu kasnije pravomoćnom presudom bio oslobođen.

Više od 10 godina na tjeralici je bio i Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan. Uhićen je u Australiji na temelju međunarodne tjeralice 2006., no sve do 2015. uspio je izbjegavati izručenje. Vasiljković je potkraj prošlog mjeseca nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.

Zbog slučaja otmice sina generala Vladimira Zagorca na tjeralici se našao i Hrvoje Petrač. Kako je optužen da je poticao deveteročlanu skupinu na otmicu, Petrač je 2004. završio na tjeralici, a godinu kasnije uhićen je u Grčkoj, iako se većinu vremena skrivao u Izraelu. Izručen je 2006., mada je u Grčkoj u jednom trenutku zatražio i politički azil, što je kasnije povukao. Nakon povratka u Hrvatsku potvrđena mu je šestogodišnja zatvorska kazna zbog otmice sina generala Zagorca.

Petrač je pak, svjedočeći u tom postupku, otvorio i onaj zbog kojeg se u bijeg dao i sam Vladimir Zagorec. Zbog slučaja nestanka dragulja iz MORH-a protiv Zagorca je početkom 2007. raspisana tjeralica, a izručen je iz Austrije potkraj 2008. Zagorec je dobrih 19 mjeseci odgađao izručenje Hrvatskoj raznim odgodama zbog bolesti, čestim mijenjanjem odvjetnika, žalbama višim instancama, a u jednom trenutku uključio je sud u Strasbourgu. Zbog krađe dragulja Zagorec je 2009. osuđen na sedam godina zatvora.

Potkraj 2010. u bijeg se dao i bivši premijer Ivo Sanader. Kći Bruna ga je 9. prosinca ujutro odvela do graničnog prijelaza Bregana, nakon što je u Sabor stigao zahtjev za skidanjem imuniteta. Iako je tada preko svojeg odvjetnika poručivao da se vraća za tri do četiri dana i da nije u bijegu, nego na službenom putu, na temelju tjeralice uhićen je samo dan kasnije kod Salzburga. Sanaderov plan bio je otići u SAD, no upravo zbog tjeralice odbijena mu je viza.

Iako najprije nije pristao na skraćeni postupak izručenja, pola godine provedene u pritvoru Sanadera su u lipnju 2011. natjerale da zatraži izručenje Hrvatskoj. Izručen je 19. srpnja, nakon 222 dana provedena u Salzburgu. Na hrvatskim sudovima još uvijek se vode postupci protiv njega.

Bivši hrvatski diplomat Ljubomir Čučić također je jedno vrijeme proveo kao lice s tjeralice. Kada se 2008. nije pojavio u zatvoru kako bi odslužio kaznu zbog obiteljskog nasilja, policija je za njim raspisala tjeralicu. Godinu kasnije njemačka je policija izvijestila MUP o uhićenju Čučića. U ekstradicijskom pritvoru nalazio se od 6. listopada 2009., a Hrvatskoj je izručen 21. siječnja 2010. godine. Nakon što je izdržao godinu zatvora Čučić je pušten na slobodu.

Na tjeralici je sredinom 2011. zbog ubojstva i silovanja Antonije Bilić završio Dragan Paravinja. Na tjeralici je bio kratko vrijeme jer je odmah uhićen u BiH. Zbog istrage privremeno je mjesec dana od uhićenja izručen Hrvatskoj, no vraćen je u BiH na izdržavanje kazne zbog silovanja žene u toj državi. Sredinom 2012. Hrvatska je ponovno zatražila izručenje kako bi mu se moglo suditi, a nakon tri pokušaja presude, Vrhovni sud mu je ljetos potvrdio jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora.