'Naša istraživanja govore da trgovački centri, ili barem većina njih, nisu pripremljeni za ovakve situacije', kaže Prodan te dodaje da kad dođe dojava o bombi, onda se ljudi evakuiraju s tog područja. Međutim, naglašava, mnogi to rade pogrešno i idu po automobile u garažu, što je nedopustivo.

'Imaju slabo razrađene procedure o tome tko su evakuatori u takvim situacijama, što preventivno napraviti... postoji cijeli niz radnji koje se mogu preventivno napraviti, posebno kroz edukaciju ljudi i podizanje svijesti. Svaka osoba koja radi na određenom mjestu zna raspored stvari i ako je educirana, vrlo brzo može provjeriti je li netko nešto micao, dirao... Mogu brzo detektirati radi li se o nečem lažnom, barem u njihovom mikroprostoru. Također, zaštitari bi trebali raditi redovite ophodnje u vremenu koje neće uvijek biti isto', savjetuje ovaj stručnjak za sigurnost.

Postoje i neki trendovi, dodaje, recimo skupine pljačkaju po trgovačkim centrima ili rade druga kaznena djela pa je, napominje, bitna sprega između ljudi koji vrše videonadziranje i ljudi koji rade tjelesnu zaštitu.

'Oko centara postoje i kontejneri i kante koji se rijetko prazne. Da se to brže radi, onda bi se moglo brže provjeriti takva kritična mjesta jer svaku dojavu mora se shvatiti ozbiljno i svaka može biti stvarna', navodi naš sugovornik.

Tko bi imao interes raditi nešto takvo - klinci, Ukrajinci, Rusi? 'Može biti bilo tko. Netko tko je nezadovoljan uslugom jer mu nisu htjeli primiti vraćene tenisice ili u školama to može biti učenik koji nije spremio ispit pa onda zove, a ako ga ne otkriju, daje se hrabrost i drugima da rade isto.'

Prodan kaže da i to koliko se netko ozbiljno uhvatio kriminalističke istrage ovisi o puno faktora i samoj osobi.

'Naravno da je to teže napraviti kada je dojava puno jer se troši puno resursa. To se može raditi i s namjerom da vidite kako će reagirati sustav i kojom brzinom, što može biti probna priča za onu koja će tek uslijediti', objašnjava naš sugovornik.

I u slučaju zapaljenih automobila važno je dobro provesti istragu, ograditi to područje da ne postane kontaminirano i uzeti tragove.

'Često se vidi, i kad je pao dron u Zagrebu i u drugim situacijama, ljude koji ne bi smjeli boraviti na tim mjestima jer kontaminiraju tragove. Za velik dio paljevina na području Splitsko-dalmatinske županije nikad nije pronađen počinitelj', istaknuo je.

Naravno da paljevine izazivaju nemir kod građana. 'Treba vidjeti je li to rađeno da bi se destabiliziralo nacionalnu sigurnost jer ako u jednom danu sve policijske uprave, odnosno centri, banke i sudovi dobiju dojavu o bombi, onda postoje indicije da bi to netko mogao namjerno raditi', govori naš sugovornik i dodaje da su u svakom slučaju, ako su namjerne, paljevine poruka nekome da nešto učini ili ne učini.

Otkrio je i primjer nekoliko odvjetnika koji su se bavili kaznenim pravom, a na kraju su odustali i prebacili se na građansko pravo jer se osjećaju sigurnijima. 'Ako je to upereno kao poruka sucu, predstavniku jedne od triju grana vlasti u državi, onda se može govoriti i o drugim djelima', ističe.

Je li atmosfera u društvu takva da se ljudi olako odlučuju na taj čin? 'To može biti čin nekakvog susjeda koji to može napraviti zato što je netko bahat i parkira automobil tamo gdje se ne smije. No općenito se o tome je li pogoršana situacija u Hrvatskoj može konkretno govoriti tek kada se proanaliziraju statistike', kaže Prodan.