'Jedna mi prijateljica iz studentskih dana kaže da je porast broja oboljelih od koronavirusa oko 15 dnevno. Nažalost, ne ide to tako, jer rast je još uvijek eksponencijalan i bit će takav još najmanje osam do 10 dana. Nadajmo se da će poslije biti linearan, a onda sa sve manje novooboljelih', rekao je matematičar Toni Milun u videu, prenosi Slobodna Dalmacija.

Dodaje kako treba imati na umu to da se radi o matematičkom izračunu na osnovi danih inputa te da na samu procjenu broja zaraženih mogu utjecati brojni čimbenici.

'Imamo sreću da se kod nas virus počeo kasnije širiti nego u mnogim europskim državama i zato smo na vrijeme poduzeli mjere zaštite, a na temelju podataka možemo procijeniti koliko bi oboljelih moglo biti kod nas krajem mjeseca. Napravio sam neke procjene, ali to su samo brojevi. Epidemiologija nije matematika, ali opet matematika može pomoći i dati barem neku približnu procjenu', objašnjava u videu u kojemu je napravio jednostavnu procjenu koliko oboljelih od koronavirusa možemo očekivati za 10 do 15 dana u Hrvatskoj.

Navodi kako epidemiologija nije matematika i da na bolesti svašta može utjecati te je teško pitanje može li se nešto unaprijed predvidjeti jer dovoljno je da se pojavi jedan superširitelj i brojevi podivljaju, kao što se dogodilo u Italiji i Južnoj Koreji, ali se mogu napraviti neke jednostavne procjene koristeći matematička znanja iz školskih dana.

Tako se koristi usporedbom podataka u tablici s primjerima drugih zemalja.

'17. ožujka imali smo 65 potvrđenih, dan ranije 57. Bio je to prvi dan da škole nisu radile i zato je to bitan dan. Usporedimo što se dogodilo u slučaju nekoliko država, koje su imale sličan broj oboljelih, od 50 do 70. Slovenija je to imala 11. ožujka, Švedska 4. ožujka, Belgija 5. ožujka...', objašnjava.

Dalje navodi kako je deset dana kasnije u Švedskoj broj s 35 zaraženih narastao na skoro tisuću. U Belgiji s 50 na 886... Italija je imala superširitelje, tamo je broj zaraženih narastao na 2500.

'Ako svi mi imamo približno jednak eksponencijalni rast, onda je procjena da ćemo imati oko tisuću oboljelih za deset dana. Koliko je precizna ta prognoza? Ni vremenska se ne može tako precizno prognozirati. Svi koji se bave statistikom znaju da uz prognozu uvijek ide interval pouzdanosti. Ako mi kažemo kako očekujemo oko 1000 novozaraženih za deset dana, a toliko još varijabli može utjecati na njihov broj, onda je to, hajdemo reći, neki raspon od 500 do 1500 oboljelih.'

A za 15 dana, kako navodi, broj će se učetverostručiti, 'ali to nije toliko puno kao u europskim državama. Francuska je u istom vremenskom razdoblju s 1200 skočila na četiri tisuće, Njemačka također, Španjolska čak na 8000, Italija na 7300...'

No to ipak ne mora biti tako, kako ističe.

'Bacimo pogled na ono što se događalo u Aziji. Japan, Koreja i ostali. Japan? 16. veljače Japan je imao 59 oboljelih, deset dana poslije samo 189. Ali Japan je priča za sebe. Kineske pokrajine inače su imale oko 50 do 80 potvrđeno zaraženih, deset dana poslije ti brojevi nisu bili veliki kao u Europi. Oko 700, 800. A što je najbolje, 15 dana kasnije bili su tek na 1000. Tisuću zaraženih zvuči jako puno, međutim kad usporedimo s Europom, to je dosta dobro.'

O čemu se radi?

Od dana kada promatramo podatke, 23. siječnja, uvedene su stroge mjere u Kini. Jedan je matematičar napisao odličan tekst u kojemu kaže kako mi u brojanju kasnimo desetak dana. Kad se razbolimo, prođe nekoliko dana dok se pojave simptomi, pa posumnjamo na zarazu, testiramo se. I u prosjeku prođe deset dana dok ne dobijemo rezultate. Znači, osobe koje su se danas razboljele znat će to, u prosjeku, tek za desetak dana.

Što to znači?

Da i mjere koje se poduzimaju imaju rezultate, u prosjeku, tek desetak dana kasnije. Imamo i dobru vijest. Mi smo 16. ožujka uveli velike mjere zaštite. Učenici i studenti uče online. Većina ljudi ostaje doma, manje se krećemo. Nažalost, još nekih desetak dana, do pred kraj ožujka, moramo očekivati eksponencijalni rast.

A što poslije?

Ako se naše mjere, poput kineskih, pokažu jednako učinkovitima, mogli bismo zaustaviti zarazu. Barem dvije stvari tome idu u prilog – uveli smo određene mjere smanjenja socijalnog kontakta među ljudima na vrijeme, dok je broj zaraženih bio relativno nizak. Vidjeli smo kakav se kolaps zdravstvenog sustava dogodio u Italiji. I zato smo oprezniji od Talijana.

Kao zaključak navodi kako ne može izbjeći rast broja zaraženih, ali se može usporiti ako se budemo odgovorno ponašali, izbjegavali socijalne kontakte, sumnjive stavljali u samoizolaciju i provodili ostale mjere, pa zadnjih tjedan dana ožujka ne bi trebao biti eksponencijalan.

Procjenjuje da bi u travnju moglo doći do smanjenja broja novozaraženih te se nada da će za desetak dana biti manje od tisuću zaraženih: '800, možda manje, 500. To je optimistična prognoza. A onda u zadnjem tjednu ožujka linearni rast, recimo 1000, 1200. I onda bi sa svakim danom trebao uslijediti sve manji broj novooboljelih. Tu ide usporavanje.'

Ističe da bismo mogli imati manje od 3000 ukupno oboljelih, kako je ministar Beroš prognozirao, te da se unatoč ovako velikom broju osjeća optimistično i dodaje kako ohrabruje činjenica da je u razdoblju od 2. do 17. ožujka bio najmanji dnevni postotni rast broja oboljelih u Europi. Ipak, upozorava da će procijenjene brojke - 'ako se pojavi superširitelj' - biti puno veće.