Prema Hrvatskoj enciklopediji, u Katoličkoj crkvi marijanska svetišta su 'crkve ili druga sveta mjesta ili predmeti posvećeni štovanju Marije, Isusove majke', kamo vjernici 'hodočaste iz pobožnosti, kako bi zadobili milost ili pak za dobivenu zahvalili'. Sjedišta svakojakih čudesa, marijanska svetišta nastajala su nakon navodnih Marijinih ukazanja, neka su povezana sa srednjovjekovnom pobožnošću i legendama, a neka su se razvijala uz pojedine samostane ili su ih podizali plemići i župnici.

Njaposjećenije marijansko svetište u Hrvatskoj je nacionalno svetište Majke Gospe Bistričke, u koje se prošle godine slilo više od milijun posjetitelja. 

1. Bazilika Gospe Guadalupske, Meksiko

20 milijuna posjetitelja

Bazilika Gospe Guadalupske najvažnija je crkva u Meksiku, posvećena zaštitnici meksičke prijestolnice, kao i cijele države s više od 100 milijuna deklariranih katolika od ukupno 125 milijuna stanovnika. No Gospa od Guadalupea slavi se i kao zaštitnica cijele Latinske Amerike, Srednje Amerike, Novog Meksika, mnogih latinoameričkih i američkih naselja i biskupija te kao carica obiju Amerika, a te titule dodjeljivali su različiti pape u razdobljima od 1737. do 2000. godine. Ne čudi stoga što je upravo to svetište u sjevernom dijelu meksičke prijestolnice, koja ugošćuje ikonu Gospinog ukazanja, s oko 20 milijuna posjetitelja godišnje najposjećenija svjetska katolička destinacija.

Prema predaji, Gospa od Guadalupea ukazala se na obližnjem brdu Indijanacu preobraćeniku na katoličanstvo Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu davne 1531. godine te mu poručila da od biskupa zatraži izgradnju crkve u kojoj će ona puku iskazivati milosrđe, pomoć i zaštitu. Prethodno, na istom mjestu štovala se astečka boginja Tonantzin. Gospa se potom navodno ukazala i nepovjerljivom biskupu, koji je dao sagraditi kapelu s izloženom slikom ukazanja, utisnutoj na gruboj tkanini ponča Juana Diega.

Današnje svetište sastoji se od dvije sakralne građevine: crkve iz 18. stoljeća, koja se ne koristi za masovna okupljanja, te od moderne bazilike s kraja 1970-ih godina u kojoj je papa Ivan Pavao II. 2002. godine beatificirao Juana Diega.

2. Svetište Gospe od Aparecide, Brazil

11 milijuna posjetitelja

Bazilika Nossa Senhora Aparecida, u prijevodu Naša Gospa od Ukazanja, nacionalno je brazilsko svetište i po posjećenosti drugo najveće marijansko svetište u svijetu, koje godišnje pohodi 11 milijuna hodočasnika kako bi vidjeli glasoviti kipić crne Gospe. Vjeruje se da su ga razlomljenog, 1717. godine iz rijeke Paraíba izvukli ribari u svojim mrežama.

Nakon nekoliko neobjašnjenih lokalnih događaja, kipiću su se počele pripisivati božanske moći, pa je 1734. godine postavljen u kapelicu. Rastući broj posjetitelja rezultirao je gradnjom crkve 1834. godine, a okolno naselje nazvano je Aparecida i 1928. godine proglašeno općinom, nakon čega je papa Pio XI. proglasio Gospu od Aparecida zaštitnicom Brazila.

U sadašnjoj bazilici, koja datira iz 1955. godine, prije desetak godina održana je opća skupština južnoameričkih biskupskih konferencija, na kojoj je zaključeno da se 'crkva mora osloboditi svih trošnih, prolaznih struktura koje ne promiču prenošenje vjere'. Završni dokument te konferencije papa Franjo pretvorio je u svoj papinski program.

3. Svetište Lourdes, Francuska

6 milijuna posjetitelja

Svetište Lourdes razvilo se u vodeću destinaciju vjerskog turizma temeljem predaje o ukazanjima Blažene Djevice Marije djevojčici Bernadetti Soubirous 1858. godine. Gradić Lourdes u podnožju Pirineja broji oko 17.000 stanovnika i više od 400 hotela za prihvat oko šest milijuna hodočasnika godišnje, pa je i po turističkom kapacitetu svojevrsni francuski, ali i svjetski fenomen. Tome pridonosi uvjerenje hodočasnika da se u Lourdesu, puno više nego u drugim marijanskim svetištima, događaju čudesna ozdravljenja bolesnih vjernika. 

Vjeruje se da je Blažena Djevica Marija posjetila Bernadettu 18 puta u špilji Massabielle. Ukazanja je 1862. godine potvrdila Sveta stolica, a Bernadettu je beatificirao Papa Pio XI. 1933. godine. Špilja se danas smatra jednim od najsvetijih lokaliteta u kršćanskom svijetu, a vjernici satima čekaju na kupanje u 'svetoj vodi', koja se pod špiljom skuplja u bazene. Najprodavaniji predmet u Louvreu navodno je kanistar za vodu, a u mnoštvu uobičajenih katoličkih suvenira odskače i boca u obliku Djevice Marije.

Hodočašća u Louvre obično uključuju sudjelovanje u križnom putu na brdu Kalvarija, večernjoj procesiji s tisućama svijeća i tzv. bolesničkoj procesiji, pozdrav Gospi pred špiljom ukazanja, razgledavanje bazilike Bezgrješnog Začeća i Bazilike svete krunice, posjet rodnoj kući Brenadette Soubirous i kupanje u lurdskoj vodi.

4. Svetište Gospe Fatimske, Portugal

6 milijuna posjetitelja

Marijansko svetište Fatima u istoimenom portugalskom gradiću sastoji se od nekoliko impozantnih sakralnih objekata podignutih na području Cova da Iria, gdje se Blažena Djevica Marija iznad hrasta crnike navodno ukazala malim pastirima Luciji, Franciscu i Jacinti ratne 1917. godine.

Vjeruje se da je Gospa u ukupno šest ukazanja tijekom pola godine zatražila, između ostalog, da se na tom mjestu podigne kapelica i da se Rusija posveti Njenom Prečistom Srcu, preporučila svakodnevnu molitvu krunice, te navijestila Drugi svjetski rat, širenje komunizma, glad, progonstvo Crkve i pape, ali i nadu mira koji se postiže molitvom, pokorom, pobožnošću i povjerenjem. Nakon posljednjeg ukazanja, navodno se pojavilo Čudo Sunca. 'Poput velike vatrene kugle Sunce se kretalo strelovitom brzinom, okretalo se oko svoje osi. Prelijevali su se svjetlucavi tonovi i mnogo raznih boja. Trajalo je oko 10 minuta, vidjelo se i s udaljenosti od 40 km. Sunce se nakon toga vratilo na isto mjesto i nastavilo uobičajeno sjati', prenose mnogi crkveni izvori i mediji, uz dodatak da je to čudo vidjelo od 50.000 do 70.000 ljudi.

Negdašnja livada pretvorena je u trg s kolonadama i dvije sakralne građevine: na jednom kraju strši bazilika Gospe Fatimske, a na drugom prostrla se bazilika Najsvetijeg Trojstva, u koju može stati više od 10.000 ljudi. Na mjestu ukazanja niknuo je mramorni stup sa spomenikom Blaženoj Djevici Mariji, u čiju krunu je ugrađen metak kojim je atentator 1981. godine ranio papu Ivana Pavla II.

5. Svetište Crne Gospe u Czestochowi, Poljska

5 milijuna posjetitelja

Svetište Gospe od Jasne Gore u gradu Czestochowi glavno je i najposjećenije marijansko svetište u Poljskoj, nadaleko poznato i vjernicima izvan te katoličke zemlje koja broji gotovo 40 milijuna stanovnika, od čega 90 posto katolika. Pavlinski samostan iz 14. stoljeća posao je hodočasničko odredište nakon što je u njega, dvije godine nakon osnutka, stigla slika crne Gospe Czestochowske.

Na slici su prikazani Bogorodica i Isus Krist, a o njezinom porijeklu kruže mnoge legende. Jedna od njih kaže da ju je naslikao Sv. Luka na dasci stola kojeg je napravio Isus i da je mu Djevica Marija, pozirajući za sliku, pričala o Isusu, što je Luka kasnije pretočio u svoje evanđelje. Prema predaji, sliku je u Jeruzalemu 326. godine otkrila Sv. Helena i donijela je u Konstantinopol, odakle je stoljećima kasnije kao vjenčani poklon poslana grčkoj princezi koja ju je pak smjestila u palaču u gradiću Belz na ukrajinsko-poljskoj granici, gdje je teško oštećena u tatarskim osvajanjima te je naposljetku prebačena u samostan na jugu Poljske.

Za poljske katolike ovo marijansko svetište ima veliko značenje i zato što je služilo kao mjesto duhovne obnove na tajnim hodočašćima za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i u komunističkom istočnom bloku pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Vizurom Czestochowe danas dominira 14-metarski kip Ivana Pavla II., najviši kip pape na svijetu, čiju je izgradnju u znak zahvalnosti financirao biznismen Leszek Lyson jer je bio uvjeren da je papa imao ulogu u spašavanju njegovog sina od utapljanja na obiteljskom ljetovanju u Hrvatskoj 2010. godine.

Prošle godine, tijekom mise u Czestochowi, papa Franjo poručio je pred oko 300.000 okupljenih: 'Bog nas spašava tako da se čini malenim, bliskim i konkretnim. Iznad svega, on postaje malen'.