Uz olakšanje zbog izbjegnute katastrofe, osobito u Europi, financijska tržišta kontinuirano rastu. No postoje dobri razlozi za oprez: uz bolnu spoznaju da je oporavak nakon ovakve vrste krize neizbježno krhak, postoje i dodatni faktori rizika poput neočekivanih događaja (potres i tsunami u Japanu) i loše politike (prebrza i prevelika proračunska štednja). Mnogo toga moglo bi još poći po krivu, upozorava Economist.

Ekonomski i financijski pokazatelji posljednjih nekoliko tjedana ukazuju na iznenađujući oporavak u SAD-u, što je najbolja vijest za predsjednika Baracka Obamu koji će na izborima u studenom tražiti novi mandat. Od studenog 2011. do veljače otvoreno je 734.000 radnih mjesta, više nego u bilo kojem tromjesečju od 2006. godine. Nova radna mjesta potiču potrošnju: ove godine, gospodarski rast vjerojatno će se kretati oko 2,5 posto, što bi moglo biti prvi korak na putu prema samoodrživom oporavku.

Američka središnja banka, Federal Reserve (FED), mjesecima je planirala novu rundu tiskanja novca kao način za stimuliranje potražnje, no na sastanku 13. ožujka odlučeno je da do toga zasad ipak neće doći. Izgledi gospodarstva, koji su u siječnju bili 'skromni', evoluirali su u 'umjerene'. Istog dana, burza dionica skočila je na najvišu razinu od svibnja 2008. godine. Pomogle su dobre vijesti iz maloprodaje i još jedna objava FED-a: većina velikih američkih banaka prošla je testove izdržljivosti (tzv. stress testove).

Oporavak u SAD-u i dalje je, međutim, spor. Više od dva desetljeća Amerikanci su živjeli debelo iznad svojih mogućnosti, a sada trebaju početi više izvoziti i ulagati, navodi Economist. Jedan od mehanizama pritom bi mogla biti i promjena u cijenama: baš kao što niže vrijednosti imovine odvlače kapital i građevinare od stanogradnje, slabiji dolar usmjerava ih prema izvozu i industrijama koje konkuriraju uvozu.

Za razliku od SAD-a, Europa je daleko od oporavka. Dobra vijest je u manjku loših vijesti, uzimajući u obzir katastrofične prognoze koje su, manje ili više utemeljeno, donedavno vrištale s medijskih naslovnica.  Zahvaljujući injekcijama Europske središnje banke (ECB) osigurana je likvidnost banaka te se čini da su dužnički lomovi i financijski kolaps izbjegnuti. Njemačka bi mogla preskočiti recesiju, dok ostale još uvijek vrludaju u pokušajima da osiguraju gospodarski rast.

No sve dok se recesija u Europi zadržava na postojećim razinama, neće bitno naštetiti ostatku svijeta. To je razlog i zašto su izgledi za mnoge rastuće ekonomije danas bolji nego što su bili prije samo dva mjeseca. Rast je, inače, usporen u mnogim zemljama, od Kine do Brazila jer je stroža monetarna politika smanjila domaću potrošnju. Sada, priljev kapitala raste i veliki izvoznici, osobito azijski, ponovno ubrzavaju.

Europske zemlje moraju se prestati fokusirati na štednju i učiniti više kako bi potaknule rast, piše Economist. ECB je kupio izvjesno vrijeme za prezadužene države, ali za stalno rješenje eurozoni su potrebne institucije koje će utjeloviti kako zajedničku odgovornost za nacionalne dugove, tako i fiskalnu disciplinu.

Razlozi za optimizam su stvarni. No ako političari opet zeznu, oporavak bi se mogao pretvoriti u - prašinu, zaključuje Economist.