Zbog najavljene kiše i lošeg vremena središnji program će se održavati na glavnom gradskom trgu koji je dijelom natkriven, umjesto na stadionu NK Dinara. Iz istog razloga je odgođen i letački program.

U Kninu zasad ne pada kiša, u grad dolaze brojni posjetitelji iz svih dijelova Hrvatske, a podizanje zastave na kninskoj Tvrđavi prati se preko videozida na Trgu dr. Ante Starčevića.

Kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 položit će se vijenci i odati počast poginulima, nestalima i umrlim hrvatskim braniteljima. Vijence će položiti predstavnici obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja u vojno-redarstvenoj operaciji Oluji, Hrvatskih ratnih vojnih invalida, ratni zapovjednici i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te najviši državni dužnosnici i predstavnici županija i gradova. 

Središnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti nazočit će državni vrh, a govorit će predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković. U ime hrvatskih branitelja, kao prvi govornik, govorit će djelatni časnik HV-a, dragovoljac i pripadnik Tigrova.  

Nakon središnje svečanosti služit će se misa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme moći će se razgledati na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora od 11 do 16 sati, poslijepodne je doček maratonaca i biciklista te defile motorista, a organizirana je i podjela vojničkoga graha za sve koji budu na proslavi toga dana u Kninu.

Glazbeni program uveličat će klapa HRM- a Sv. Juraj i Policijska klapa Sv. Mihovil.  

Organizatori svečanosti su, uz Grad Knin, tri ministarstva i to hrvatskih branitelja, obrane i unutarnjih poslova.

VRO Oluja počela je 4. kolovoza 1995. u ranim jutarnjim satima. Već iduće jutro postignut je najveći uspjeh kada je oslobođen Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava. Akcija je ubrzo završena, 7. kolovoza.

Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su brojne gradove i prometnice, te su izbile na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Akcijom je nakon četiri godine okupacije, u samo 84 sata, oslobođeno gotovo 11.000 četvornih kilometara okupiranih područja i gradova u sjevernoj Dalmaciji te Lici, Banovini i Kordunu, odnosno gotovo petina države, što je utjecalo i na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.