U prvome dijelu programa, nakon uvodnih riječi pročelnice Geografskog odsjeka PMF-a prof. dr. sc. Laure Šakaje, voditelji smjerova te predstavnici poslodavaca predstavili su četiri smjera Diplomskog sveučilišnog studija geografije - Fizička geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Baština i turizam, Geografski informacijski sustavi. Predstavnici poslodavaca – Katarina Milković, ravnateljica Javne ustanove „Pećinski park Grabovača“, mr. sc. Mladen Matica, pomoćnik ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije, Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove „Zeleni prsten“ za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije te Sandra Lovrić Lončarić, voditeljica ljudskih resursa u „GDiGisdata“ – istaknuli su prednosti izlaznih kompetencija magistara geografije, koji su se zbog širine geografskog znanja, ali i spektra aplikativnih vještina kojima vladaju, afirmirali kao nezaobilazni dio timova u njihovim institucijama i tvrtkama.

Drugi dio programa odvijao se u neformalnijoj atmosferi uz druženje s alumnima i studentima Geografskog odsjeka PMF-a. Imena javnih institucija, kao i uglednih privatnih firmi, u kojima danas rade dojučerašnji studenti geografije jasno ukazuju na sve izraženiju prisutnost geografije i geografa u hrvatskome društvu, ali i upućuju na potrebu daljnjeg jačanja zastupljenosti geografa u poslovnim subjektima koji se bave organizacijom i uređenjem prostora sa svih aspekata.

Prof. dr. sc. Laura Šakaja, pročelnica Geografskog odsjeka PMF-a, naglasila je da se „osim stjecanja teorijskih znanja i praktičnih vještina, zbog naglašenog primijenjenog karaktera navedenih studijskih programa tijekom studija, provodi i radna praksa u partnerskim institucijama, potencijalnim budućim poslodavcima“. Istaknula je i da „su završetkom Diplomskog sveučilišnog studija geografije magistri geografije osposobljeni za rad na širokom krugu poslova i to u: resornim ministarstvima, tijelima državne uprave te lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim i privatnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima i drugim pravnim osobama za obavljanje poslova regionalnog i prostornog planiranja i uređenja, katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatičkim ustanovama, zavodima za statistiku (gradskim, županijskim te državnom), Hrvatskoj vojsci, znanstvenim i visokoobrazovnim ustanovama, turističkim organizacijama i agencijama, privatnim turističkim subjektima (primjerice u hotelima i turističkim agencijama), javnim ustanovama za zaštitu prirode i okoliša (npr. u nacionalnim parkovima i parkovima prirode), zavodima za zaštitu kulturne i povijesne baštine, kulturnim ustanovama, leksikografiji, izdavaštvu, medijima, kao i drugim javnim i privatnim institucijama i tvrtkama, ovisno o smjeru diplomskog studija i specijalizaciji.“

„Hrvatska javnost geografiju uglavnom percipira kao školski predmet, što je samo djelomično točno. Naime, suvremena geografija daje znanstveno utemeljene odgovore na brojna prostorno relevantna pitanja te sudjeluje i treba još snažnije sudjelovati u kreiranju poželjnog prostornog razvoja Hrvatske“, istaknuo je koordinator Dana karijera izv. prof. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić s Geografskog odsjeka. Opačić dodaje i „kako je Geografski odsjek PMF-a, suočen s problemima zapošljavanja visokoobrazovanih mladih ljudi, njihove nedovoljne prepoznatljivosti na tržištu rada i rastućeg problema odljeva mozgova iz Hrvatske, organizirao ovaj susret kao izgradnju platforme za umrežavanje i izravnog spajanja mladih s poslovnim sektorom, kao i uspostavljanje dijaloga između visokog obrazovanja i tržišta rada.“

Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu najstarija je i najvažnija visokoškolska znanstvena ustanova iz područja geografije u Hrvatskoj osnovana 1883. godine. Osim temeljnih istraživanja, na Odsjeku se provode i primijenjena istraživanja kojima geografija daje odgovore na konkretna pitanja povezana s prostornim razvojem Hrvatske.

Iz znanstvenoga rada na Geografskom odsjeku proizlazi i organizacija studija kojim se obrazuju nove generacije geografa na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini. Po završetku preddiplomskog studija većina studenata odlučuje se za usmjeravanje obrazovanja na jednom od četiriju smjerova na Diplomskom sveučilišnom studiju geografije: Fizička geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Baština i turizam te Geografski informacijski sustavi. Na Odsjeku se provodi i integrirani petogodišnji studij za buduće magistre edukacije nastave geografije te integrirani dvopredmetni nastavnički studij geografije i povijesti. U suradnji Biološkim i Geološkim odsjekom PMF-a, Geografski odsjek je sunositelj studija Znanosti o okolišu na preddiplomskoj i diplomskoj razini.

Najvišu razinu geografskog obrazovanja, doktorat znanosti, polaznici mogu steći obranom doktorske disertacije na doktorskom studiju geografije Prostor, regija, okoliš, pejzaž.

Ovome događaju prisustvovalo je stotinjak članova akademske zajednice, kao i čelnika državnih, regionalnih i lokalnih ustanova te istaknutih pojedinaca iz poslovnoga svijeta.