Radnim stolom na kojem su se okupili ustavno-pravni stručnjaci, predstavnici političkih stranaka i drugi zainteresirani sudionici započela je rasprava o ustavnim promjenama koju je inicirao predsjednik Ivo Josipović. Prva tema bila je lokalna i regionalna samouprava, a većina se složila da se nešto mora hitno mijenjati
'Nije ovo nadmetanje sa Saborom u tome tko će iznjedriti ovakav ili onakav koncept. Započeo sam, kao Ustavom ovlašten predlagatelj, postupak pripreme novog Ustava i vidjet ćemo dokle će ići konsenzus. Na kraju, naravno, odlučuje Sabor. Nije ovo zamišljeno kao 'horuk' projekt, za razliku od Sabora pritisnutog nekim rokovima i tekućim potrebama. Ovo je dugoročan projekt i vjerujem da može dobiti podršku potrebnu da bi se usvojio Ustav', kazao je nakon prvog radnog sastanka predsjednik Josipović.
Naime Ustav se već počelo mijenjati u Saboru, no postupak je naglo stao. Čini se da sada ipak postoji volja za izmjenama i da se većina slaže u mišljenju da se barem što se tiče lokalne i regionalne samouprave nešto mora mijenjati.
'Dosadašnje rasprave govore u prilog činjenici da su odgovorni ljudi svjesni toga da moramo napraviti neke promjene i da treba ojačati lokalnu samoupravu, a tu se javlja niz pitanja o broju, veličini, kriterijima i načinu odlučivanja. Očekujem da će rasprava trajati dulje vrijeme', kazao je Josipović.
Kada se govori o promjenama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, uvijek se spominje ukidanje općina i županija. Josipović kaže da se ideje 'zasada bistre' te da još nema konsenzusa oko konkretnog prijedloga.
'Rekao bih da smo korak bliže, a je li korak dovoljan, vidjet ćemo u vremenu koje dolazi i hoće li ono biti opterećeno izbornim sučeljavanjima. Naša politička praksa je do sada imala hrpu dobrih ideja koje nisu provedene zbog dnevnopolitičkih događanja', kazao je pak ministar uprave Arsen Bauk.
Dok političari i sudionici državne vlasti bistre ideje, jednu, doduše posuđenu iz Njemačke, predlaže im ustavni stručnjak Robert Podolnjak
'Postoje brojni načini racionalizacije sustava. Jedno je teritorijalna reforma, ali s druge strane možete ga racionalizirati tako da imate manje političara i manje administracije u lokalnoj samoupravi i na taj način uštedite. Npr. Njemačka nema profesionalne načelnike u manjim jedinicama lokalne samouprave. U mjestima do 3.000 stanovnika nemate profesionalnog načelnika, on je volonter. Kada biste eliminirali profesionalne načelnike, ušteda bi bila velika. U Njemačkoj male općine nemaju ni svoju administraciju, već to obavljaju veliki gradovi', kazao je Podolnjak, predloživši na taj način alternativu ukidanju općina.
S tim prijedlogom, odnosno idejom o načelnicima volonterima, slaže se i međimurski župan Matija Posavec, ističući da treba vratiti 'vjeru ljudima u politiku i političare'.
'Ono čemu svi trebamo težiti je to da država konačno bude istinski servis građanima, da imamo efikasnu lokalnu i regionalnu samoupravu, da zadamo određene kriterije i po njima nagrađujemo one koji ih poštuju, odnosno kažnjavamo one koji nisu efikasni. Za to nije nužno smanjivati općine, gradove i županije ni teritorijalno prekrajati Hrvatsku, nego postaviti sustav tako da učinak u općinama, gradovima i županijama bude doista mjerljiva disciplina. Kada bismo sutra ukinuli 100 općina, dobili bismo uštedu od manje od 1 posto državnog proračuna i zadali bismo probleme građanima. Smatram da bismo se više trebali posvetiti tome da građani dobiju osjećaj pravednosti u lokalnoj, regionalnoj i državnoj upravi smanjenjem broja zaposlenika ili povećanjem efikasnosti rješavanja predmeta', rekao je Posavec.
