Prije pitanja o ukidanju ili uvođenju sankcija prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, ističe da trebamo promisliti čemu nam taj institut uopće služi. 'Moramo znati koji je smisao izborne šutnje i vidjeti je li on ispunjen. Izborna šutnja je samo jedan od mogućih instituta. Ima država u kojima on ne postoji, naprimjer u SAD-u, gdje je izborni dan kao svaki drugi radni dan. Dakle, izborna šutnja nije preduvjet demokracije. Zatim, treba vidjeti što nam još ona znači, jesmo li navikli na takvo pravilo, je li ljudima ugodno i žele li da se to poštuje. Smatram da je smisao da ljudi jedan dan imaju vremena za sebe, da se odmore od kampanje, da promisle o kandidatima i odluče o svom odabiru za koga će glasati. Kod nas se to nekako izgubilo, jer ljudi danima ili tjednima ranije već znaju svoj odabir', ocjenjuje profesorica Barić.

Za vrijeme u kojem bismo se trebali odmarati i razmišljati o političkim programima koje kandidati nude, kako vidimo, šalju nam se poruke političkog sadržaja. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin u HTV-ovu Dnevniku na dan ovih predsjedničkih izbora rekao je da se izborna šutnja krši slanjem SMS-ova, elektronske pošte i dostavljanjem određenog promidžbenog materijala u poštanske sandučiće građana.

'Već sam upozorio da se nalazimo u nekom elektronskom dobu. Mi smo jasno ukazali da je to nedopušteno, zatražili smo da se s tim odmah prestane i poduzimamo određene radnje kako bi se utvrdilo s kojih to brojeva telefona ili drugih uređaja dolaze takve poruke', izjavio je Hrvatin.

Profesorica Barić slaže se da bi određene sankcije mogle pomoći da se poveća poštivanje izborne šutnje, ali kaže da o tome treba raspraviti javnost u okviru političke rasprave.

'Možemo razmisliti o sankcijama za kršenje izborne šutnje, koje bi vjerojatno bile financijske prirode. Načelno, sankcije ne bi trebale ići prema kandidatima, nego prema konkretnom počinitelju, bez obzira na to je li dobio naredbu ili samo želi nekoga prikazati kao boljeg kandidata. To nije toliko stručno koliko političko pitanje pa u raspravi trebaju sudjelovati svi zainteresirani', smatra profesorica Barić.

Hrvatin je ranije primijetio da je sankcija i reakcija birača, njihov revolt zbog kršenja propisa nakon primanja promidžbenih poruka na dan izborne šutnje, jer je moguće da u posljednjem trenutku promijene odabir i glasaju za kandidata koji poštuje zakon ili odluče na izbore izaći iako nisu planirali.

Kandidati na izborima čije ponašanje ostaje u okviru zakona i po pitanju izborne šutnje, dakle, mogu očekivati određene simpatije javnosti već samo zbog svoje pristojnosti. Doc. dr. sc. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu svojedobno je za Glas Istre rekao da izborna šutnja ima jak simbolički karakter: 'Riječ je o vrsti pristojnosti koja se očekuje od sudionika u izborima. Ona sama nije brana kandidatima da utječu na birače dan uoči izbora i na sam izborni dan, ali se poštivanjem izborne šutnje kandidati legitimiraju kao osobe koje poštuju proceduru.'