'Kvote nisu rješenje pitanja izbjeglica', rekla je hrvatskim novinarima na marginama sigurnosne konferencije GLOBSEC 2015. 'One mogu biti kratkoročno rješenje, ali rješenje mora biti sveobuhvatno'.

'Moramo jako paziti koju poruku šaljemo tim sustavom kvota. Ako ilegalnim imigrantima pošaljemo poruku da će u konačnici moći ostati u EU-u, onda ćemo samo perpetuirati taj problem i on će postati gori i snažniji', rekla je.

'Moramo se kao EU i u okviru Ujedinjenih naroda angažirati da se rješavaju oni korijenski problemi zašto ilegalni imigranti dolaze, a to znači rješavanje sukoba u Iraku i Siriji, ali i borba protiv siromaštva i drugih razloga zbog kojih ljudi odlaze sa sjevera Afrike i Bliskoga istoka, kao i rješavanje pitanja trgovine ljudima', rekla je.

Po riječima hrvatske predsjednice, nužna je oštrija borba protiv trgovaca ljudima, a i Hrvatska će se u nju uključiti.

'Moramo biti puno oštriji prema trgovcima ljudima i zahtijevati i od trećih država sprečavanje i procesuiranje takvih djela', rekla je. 'Hrvatska će u skladu sa svojim mogućnostima sudjelovati u borbi protiv trgovine ljudima. Šaljemo brod Andrija Mohorovičić u područje oko Lampeduse', dodala je i upozorila na mogućnost da izbjeglice stignu i na Jadran.

'Moramo biti oprezni, ilegalna je imigracija sigurnosna prijetnja 21. stoljeća i moramo biti spremni da bi jednoga dana mogli dolaziti na jadransku obalu. Treba osnažiti našu mornaricu i obalnu stražu, biti spreman na prvi prihvat', rekla je.

Rješenje je u europskoj solidarnosti, rekla je Grabar-Kitarović, ali nužna je i vizija što EU želi i može poduzeti da zaštiti svoja gospodarstva i sigurnost. 'Moramo biti spremni na rješavanje unutar okvira EU-a, temeljem solidarnosti, ali i vizijom što EU želi, što možemo napraviti da bismo zaustavili goleme migracije koje bi počele narušavati i naše gospodarske sustave i sigurnost', rekla je.

Hrvatska je predsjednica u petak navečer u okviru GLOBSEC-a sudjelovala na panelu 'Šahovska ploča Balkana: Slobodna i cjelovita Europa na kocki?', zajedno s makedonskim predsjednikom Đorgeom Ivanovom, mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom te bivšim povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom.

EU mora slati snažne poruke zemljama jugoistočne Europe i ohrabrivati ih na reforme, a one bi ih trebale provoditi da bi im građani bolje živjeli, a ne zato što to moraju, rekla je Grabar-Kitarović.

'Potrebno je slati puno snažnije poruke iz Europske unije koje će ohrabrivati te države, i posebno građane, da se pristupi nužnim reformama koje u početku uvijek imaju negativne i teške učinke', rekla je.

'S druge strane, i jugoistočna Europa mora nastaviti s tim procesom, ne zato što Bruxelles to traži, nego zato što je to način kako osigurati bolji život građanima', rekla je.

Po ocjeni hrvatske predsjednice, sigurnosna je slika ove godine zbog stanja u Ukrajini tmurna, ali političko je rješenje jedino moguće. 'Slika je ove godine najtmurnija u mnogo godina, stanje se u Ukrajini očito ne rješava onako kako bismo voljeli, a to je isključivo i jedino političko rješenje, puno poštovanje sporazuma iz Minska', rekla je.

Hrvatska se predsjednica zalaže za čvrst stav koji ne dopušta ugrožavanje temelja međunarodnog poretka. 'Moramo biti jako čvrsti i reći da nećemo dopustiti miniranje načela međunarodnog prava i poretka, a to su državni suverenitet teritorijalna cjelovitost i pravo svake države da odluči o svojoj budućnosti', rekla je i upozorila kako se takve tendencije već uočavaju i u hrvatskom susjedstvu.

'Vidimo to danas u Ukrajini, ali polako i u našem susjedstvu, da se dovodi u pitanje članstvo susjednih država u EU-u ili NATO-u kao nešto što bi ugrožavalo tuđu sigurnost. To jednostavno nije istina, demokratske stabilne države ne mogu ugrožavati ničiju sigurnost', rekla je.